Uprkos tome, godinama se nije poduzelo ništa kako bi se ovaj problem riješio. Grad Sarajevo je davno saopćio kako se ne može sam brinuti o rijeci, te da se trebaju uključiti i gradske općine, kao i FBiH i Istočno Sarajevo. Za sada su se druge općin uključile, ali samo u procesu čišćenje korita i to djelimično.
Nijedna inicijativa tokom prethodnih godina nije upućena Gradu Sarajevu kako bi se problem opasnih rolni riješio. Kako saznajemo, Federalna uprava civilne zaštite predložila je sastanak Gradu Sarajevu, kojem bi prisustvovali i predstavnici Uprave civilne zaštite KS, a kako bi se pronašlo rješenje. Glasnogovornica FUCZ-a Majda Kovač kazala je kako ni oni do sada nisu dobili nikakve inicijative kada je riječ o ovom problemu.
Prošlo je skoro šest godina otkako je smrtno stradao Adnan Ćatić čiji se čamac prevrnuo kada se spuštao niz Miljacku. To nije alarmiralo nadležne da poduzmu bilo kakve korake pa se tragedija ponovila i u decembru prošle godine kada su stradali Aldin Mulić i Irhan Fočo. Da je riješen problem opasnih rolni kod kojih je, prema riječima spasioca Mehmeda Prelića, dubina rijeke između osam i 10 metara s povratnim valom i strujama, oni bi imali šansu da izrone i prežive. Ovako ih je struja vukla nazad i bilo je nemoguće da izrone.
"Skoro svi slučajevi upadanja u Miljacku u blizini rolni okončaju tragično, jer su one dizajnirane tako da uspore vodu, ali zatvorene su na rubovima. Zbog toga su jake struje i nemoguće je samospašavanje. To je moguće promijeniti uz savjete spasilaca, arhitekata i hidrologa", kazao je Prelić za Klix.ba.
Potrebno je da nadležne službe naprave procjenu rizika i dokument predstave vlastima koje trebaju reagovati. Isti problem imao je Vels gdje se u rijeci za pet godina utopilo desetak ljudi. I tu su problem bile rolne poput onih koje ima Miljacka.
"Promijenili su hidrologiju, a rolna je i dalje imala svoju funkciju usporavanja toka vode. Probili su je na sredini i napravili tok na rubovima te stepen opasnosti sa pet smanjili na dva gdje je moguće samospašavanje. Pitanje je samo koliko su nadležne vlasti zainteresovane za ovakva rješenja", kazao je Prelić.
Ističe da je potrebno napraviti i zaštitne ograde te silazišta kako bi se spasiocima olakšao posao. Nažalost, samo dio Miljacke ima zaštitnu ogradu koja se nalazi na dijelovima općina Centar i Stari Grad te silazišta. Veliki dio korita podsjeća na ona koja imaju divlje rijeke. Spasiocima posao otežava i neuređeno korito zaraslo raznom vegetacijom koja smanjuje vidljivost i povećava opasnost u rijeci.
"Nemamo ni dovoljno obučenih ljudi za spašavanje na vodi jer je ranije vladalo mišljenje da Sarajevo nema velikih rijeka i da to nije potrebno. Kada se dese poplave i nesreće poput utapanja u akcijama spašavanja učestvuju članovi gorskih službi i civilne zaštite koje su počele obučavanje ljudi za ovakvu vrstu spašavanja. Uskoro će BiH imati tim ljudi koji je spreman odgovoriti ovakvim izazovima", kazao je Prelić.
Ističe da je glavni problem prevencija i da nadležni moraju hitno poduzeti konkretne korake kako bi se opasnost smanjila.
"Nažalost, većina slučajeva koje imamo je pretraga rijeke za utopljenikom. Još se nije desilo da radimo na spašavanju nekoga ko je upao u vodu jer obično ne bude spasilaca u blizini kada neko upadne . Ovo je veoma stresan posao i morate imati iskustvo i biti obučeni za to", zaključio je Prelić.
