Nikola Čiča: Iz prošlosti nismo dovoljno naučili, dijalog je jedini put za bolji ambijent u BiH
Svjestan je činjenice da će mu trebati mnogo energije, truda i rada kako bi određene stvari nastavio u onom smjeru u kojem su krenule, ali i uveo promjene koje već ima u zamislima, a predstavljaju budući izgled djelovanja Napretka.
"Ono izvorno što trebamo raditi u Statutu je definirano i to je temelj onoga što će Napredak raditi u budućem vremenu. Historija će pisati o mnogo toga što je urađeno u proteklih 29 godina i dat će svoj sud koliko je kvalitetno ili ne. Smatram da je urađeno mnogo više dobrih stvari, nego loših. Spremi smo na kritiku i naravno da su se neke stvari mogle bolje uraditi, ali sve treba posmatrati i u kontekstu da je Napredak obnovljen 1990. godine, nakon čega je uslijedio rat, što je stvaralo poteškoće u realizaciji određenih aktivnosti", rekao je Čiča za Klix.ba.
Smatra da se Napredak našao u historijskom trenutku protekle subote kada je nakon 29 godina uspješnog Topićevog liderskog djelovanja uslijedila promjena koja je dovela novu osobu na čelo jednog od najvećih kulturnih društava u Bosni i Hercegovini.
"Sebi sam na početku zadao mali program koji sam predočio na skupštini, a koji ću razrađivati. U prvoj godini ću prije svega pojačati rad s podružnicama, odnosno pokušat ću ući u sve njih, razgovarati sa svima o problemima koje imaju te pokušati da zajedničkim snagama pronađemo rješenja kako bi se ojačao rad Napretka. Na meni je sada da pokažem i dokažem da li ću neke stvari moći raditi bolje ili isto kao prof. dr. Franjo Topić", istakao je Čiča koji ima za cilj i povećati broj podružnica.
Naime, do Drugog svjetskog rata Napredak je imao više od 155 podružnica i povjerenstava, a sada ih je nešto više od 60. Čiča je postavio i zadatak jačanja brenda Napretka, uvođenjem knjige standarda koja će sadržavati sve akte ovog društva, ali će davati i dovoljan nivo autonomije podružnicama za samostalno djelovanje u određenim segmentima.
"Pokušat ćemo prići i svakoj lokalnoj zajednici, odnosno načelniku i gradonačelniku kako bismo vidjeli na koji način oni mogu pomoći Napretku koji je od velikog značaja, ne samo za hrvatsko stanovništvo, iz kojeg je primarno ono i nastalo, već i BiH u cijelosti", nastavio je Čiča.
Napredak je nastao s ciljem jačanja hrvatske kulture i jezika, a kroz svoj dosadašnji rad u poseban fokus je stavio mlade osobe, za koje je od obnove 1990. godine do danas osigurao 2.922 stipendije.
Govoreći o sve većem odlasku mladih iz naše zemlje, Čiča je istakao da je to mnogo širi društveno-sociološki problem nego što to Napredak može sam rješavati, naglasivši da kroz svoje segmente rada ovo društvo može pomoći u određenoj mjeri.
"Naš je zadatak da prepoznamo mlade ljude, pokušamo im osigurati egzistenciju u BiH, na bilo koji način na koji to možemo uraditi. Sa svojim saradnicima ću pokušati pronaći određene pravce kako bismo napravili da mladi čovjek ostane u BiH, nađe svoju perspektivu ovdje, bilo kroz stipendije ili određene privredne djelatnosti. Zajedničkim snagama moramo napraviti bolji ambijent na ovom prostoru, krenuvši od hrvatskog naroda, a onda i sa svima ostalima", istakao je naš sagovornik.
Smatra da je žalosna činjenica da većina mladih iz BiH odlazi zbog društvenih okolnosti koje nas okružuju, a ne ekonomski loše slike.
"Napredak kao kulturno društvo koje okuplja veliki broj članova svakako će se boriti da napravi što bolji ambijent za sve nas. Tu je velika uloga i medija koje u cijelosti pozivam da pokušaju širiti optimizam, možda nekada i nerealan, ali vjerovatno nam je to potrebno kako bi mladi ljudi shvatili da i ovdje mogu tražiti budućnost. Također, mi moramo govoriti i o sigurnosti u Bosni i Hercegovini te mislim da je put u NATO nesporna činjenica kojoj svi zajednički moramo težiti, kao i da uđemo u zajednicu evropske porodice. Mi i unutar sebe moramo pronaći mir i razmišljati o tome da se svaki čovjek, na bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine, mora osjećati ugodno. Svako od nas može napraviti mali pomak kako bismo napravili ambijent koji će biti ugodniji za sve", naglasio je Čiča.
U Bosni i Hercegovini danas se gleda na vrijeme prije, za vrijeme i poslije rata, a Čiča smatra da se treba gledati u budućnost i najviše o njoj govoriti.
"Mislim da trebamo govoriti o budućnosti, učeći iz prošlosti, ali ne osvrćući se nazad, te uzimati zamjerke jedni prema drugima. Ako to ne učinimo, nećemo odgovoriti izazovima koji nas čekaju. Vrlo je bitno da svi zajednički o tome ozbiljno razmislimo i odgovorimo tim pitanjima", kaže Čiča koji je stava da iz prošlosti nismo dovoljno naučili.
Kroz godine svog djelovanja Napredak je dao veliki doprinos u uspostavi dijaloga među građanima Bosne i Hercegovine.
"Dijalog je izuzetno važan, a bolje je jedan dan razgovarati, nego 100 dana ratovati, da ne kažem nešto teže. Unatoč svemu onome što nas okružuje, krenuvši od naroda za koji mogu govoriti, odnosno Hrvata u BiH, ozbiljno se moramo suočiti s izazovima i odgovoriti na njih. To je moguće prije svega kroz dijalog i prihvatanje različitosti", smatra Čiča.
Kaže da je danas vrlo teško govoriti generalno o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
"Ako ćemo gledati politički položaj, možemo mnogo toga reći, međutim jesam li ja pozvan da o tome pričam? Ako ćemo govoriti o kulturnom položaju, možemo reći koliko toga sami doprinosimo da nam bude bolja ili lošija situacija. Nisam pobornik donošenja generalnih teza kako je nekome dobro ili loše. Opet se vraćam na tezu da samo razumijevanjem jednih, drugih i trećih, ako ćemo govoriti političkim jezikom, prema jednom, drugom i trećem, možemo napraviti bolje. Bez jedne noge ovog tronošca bojim se da BiH ne može na pravi način funkcionirati. Svaki od ova tri naroda se ovdje mora ugodno osjećati, kao svoj na svome. Tek na taj način možemo reći da je ovo država svih nas", kaže sagovornik portala Klix.ba.
Napredak je oduvijek okupljao intelektualce koji nisu uvijek imali jednako mišljenje o stvarima, što je, prema Čičinim riječima, pozitivno, jer kritika treba biti usmjerena ka pronalasku boljeg rješenja za bilo koju oblast.
"Ja i sada pozivam sve one koji mogu reći kako da se poboljša rad Napretka da to učine javno, ali i lično, jer su moja vrata uvijek otvorena. Ko radi taj i griješi, a mi smo od osnivanja do danas imali hiljade odličnih stvari, ali i pogrešaka na koje treba ukazivati i ispravljati ih. Nadam se da sam dovoljno svjestan činjenice da je Napredak ogromno društvo sa stotinama različitih mišljenja i prijedloga koje treba uvažiti kako bi društvo izašlo veće i bolje na korist svima nama", nastavlja Čiča.
Hrvatsko kulturno društvo Napredak danas ima više od 20.000 članova u 63 podružnice i četiri povjerenstva u BiH. Ima 13 folklornih grupa, seda tamburaških orkestara, 14 horova i 29 drugih grupa, izdaje tri lista i ima biblioteku s okvirno 35.000 knjiga.
Kroz godine djelovanja stasao je u ozbiljno kulturno i društveno važno udruženje, a danas ima važnu humanitarnu, političku i općedruštvenu ulogu u Bosni i Hercegovini.
"Napredak je kulturno društvo koje je udarilo temelje u nekim stvarima zajedno s još dva ili tri nacionalna društva. Kroz svoju historiju je imalo izuzetno značajnu ulogu koju će znati cijeniti oni koji poznaju historiju. Naravno, od obnove do danas ono je malo drugačije izdefinisalo svoju ulogu, usljed okolnosti koje su bile. Između ostalog, tu su promjene iz jednog sistema vlasti u drugi, ali i svega ostalog što se dešavalo", dodao je Čiča.
Napredak je član nevladinog odjela Ujedinjenih naroda, ima intenzivnu saradnju s Kršćanskim radničkim pokretom (Movimento Cristiano Lavoratori - MCL) i Evropskim centrom za radnička pitanja (EZA). Politika ovog društva u bitnim pitanjima jednaka je stavovima Ujedinjenih nacija i Vatikana.
Za 28 godina bh. Napredak je realizirao 9.993 manifestacije, a samo lani ih je bilo 547. Pored naše zemlje, Napredak djeluje i u Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj, Kanadi i Sjedinjenim Američkim Državama.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
