Nils Muiznieks: Možemo li očekivati usvajanje zakona o istospolnom partnerstvu u BiH?
Muiznieks u razgovoru za Klix.ba navodi kako, uprkos progresu u brojnim oblastima, ljudi u Evropi i dalje svakodnevno bivaju stigmatizirani na osnovu seksualne orijentacije ili rodnog identiteta.
Evropski i međunarodni standardi zabranjuju korištenje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta kao osnovu za ograničavanje pristupa pravima. Ipak, diskriminacija i nasilje usmjereno ka LGBTI osobama ostaju tmurna realnost u Evropi.
"Primjerice, aktivisti su dokumentovali 117 ubistava transgender osoba od 2008. godine u 16 različitih evropskih zemalja. Rasprostranjena je diskriminacija LGBTI osoba u oblasti zaposlenja, edukacije i zdravstvene njege, a meta nasilnih napada nisu samo pojedinci, već i pride događaji i nevladine organizacije".
Na upit o tome zašto je važno dozvoliti istospolne brakove te u čemu se ogleda njihova važnost, Nils Muiznieks odgovara:
"Ljudska prava su univerzalna. Evropski i međunarodni standardi jasno zabranjuju korištenje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta kao osnovu za ograničavanje pristupa pravima. LGBTI osobe bi, baš poput svih ostalih, trebale biti u mogućnosti u potpunosti uživati ljudska prava, a ovo se odnosi i na istospolne parove".
Muiznieks navodi kako je, otkako je preuzeo funkciju komesara za ljudska prava Vijeća Evrope, pojačano radio na problematici istospolnih brakova. Primjerice, u svom izvještaju o San Marinu objavljenom u oktobru 2015. godine vlastima je sugerisao da uvedu legalnu zaštitu za istospolne parove, u smislu istospolne zajednice ili registrovanog partnerstva kako bi im osigurali osnovne potrebe koje ima svaki par u stabilnoj, posvećenoj vezi.
U još jednom izvještaju objavljenom isti mjesec, Muiznieks je urgirao da Slovačka napravi snažnije napore u rješavanju općeprisutnog homofobnog diskursa i zločina iz mržnje upućenim protiv LGBTI osoba, pozvavši vlasti da omoguće legalno prepoznavanje istospolnih parova kako bi im omogućili da riješe praktične socijalne probleme koji im se dešavaju u društvu u kojem žive.
"Za vrijem dijaloga s različitim članovima Vijeća Evrope često spominjem sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava i navodim nedavnu presudu 'Oliari i drugi protiv Italije', u kojoj je sud ponovio svoje stajalište kako istospolne veze u kojima ljudi žive u stabilnom partnerstvu ulaze de facto u domen 'porodičnog života'. U ovoj odluci je sud u Strazburu također priznao kako istospolna partnerstva trebaju pravno priznavanje i zaštitu te kako nedostatak priznavanja ovakvih zajednica predstavlja ignorisanje osnovnih potreba koje su osnova stabilne veze", ističe Nils Muiznieks.
Na upit o tome kako poredi stanje po pitanju LGBTI prava u Evropi, koje su to zemlje naprogresivnije, a koje su najnerazvijenije u ovom smislu, navodi:
"Volio bih se ograditi od termina 'progresivne' i 'nerazvijene' zemlje. Ipak, važno je primijetiti rastuću podršku jednakosti i priznavanju ljudskih prava LGBTI osoba, kao i rad na širenju dobrih praksi širom Evrope".
Najmanje 24 od 47 članica Vijeća Evrope je legalno prepoznalo istospolna partnerstva, a Italija je nedavno također usvojila novi zakon koji podržava istospolna partnerstva.
Međutim, gdje je u cijeloj ovoj priči Bosna i Hercegovina? Možemo li očekivati usvajanje zakona o istospolnom partnerstvu u BiH?
"U svom zakonu protiv diskriminacije iz 2009. godine Bosna i Hercegovina uvodi principe jednakosti i nediskriminacije na osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta. Ipak, brak je zajednica koja je priznata isključivo između muškarca i žene i nema zakonskog priznavanja istospolnih partnerstava. Posljednji pride događaj u BiH iz 2009. godine rezultirao je nasilnim napadom. Istovremeno je u novije vrijeme došlo do pozitivnog razvoja. Primjerice, konferencija 'Javne politike za ravnopravnost LGBTI osoba u Bosni i Hercegovini', koja je organizovana u maju 2016. godine u Banjoj Luci, je definitivno korak naprijed", kazao je Nils Muiznieks na kraju odgovora za Klix.ba.
