BiH
0

Klub Bošnjaka u Domu naroda: Oborena i preostala dva prijedloga zakona

Anadolija
Foto: F. K./Klix.ba
(Foto: Feđa Krvavac/Klix.ba)
Klub Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH pozvao se na današnjoj sjednici na vitalni nacionalni interes kada je u pitanju zahtjev Vijeća ministara da se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu BiH razmatra po hitnom postupku, kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH.

Predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Halid Genjac u ime tog kluba proglasio je ove izmjene zakona štetnim po vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

Zakon o prebivalištu i boravištu državljana BiH

Uz obrazloženje da je predložena izmjena Zakona složena, ali da ne posjeduje dovoljan stepen hitnosti, Genjac je rekao kako hitni postupak usvajanja ide na štetu Bošnjaka.

Nakon glasanja o proglašenju odluke o štetnosti po vitalni nacionalni interes Bošnjaka na odluku o zahtjevu Vijeća ministara o razmatranju Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH, delegati iz reda bošnjačkog naroda glasali su sa tri glasa za, jednim protiv, dok su delegati iz reda hrvatskog naroda glasali sa tri glasa protiv, a iz srpskog sa četiri glasa protiv.

Osnovana je zajednička komisija za pokušaj rješenja ovog pitanja, koja će sastanak održati odmah po završetku sjednice.

Na današnjoj sjednici usvojeni su Prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o putnim isprava BiH po hitnom postupku na zahtjev Vijeća ministara BiH, te zahtjev delegatkinje Borjane Krišto o razmatranju Prijedloga zakona o dopunama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku.

Zakon o državljanstvu

Genjac je kazao da nisu zadovoljene poslovničke prepostavke o hitnosti i jednostavnosti da bi predložena rješenja bila razmatrana po hitnoj proceduri. Odlukom Ustavnog suda BiH koja se odnosila na pitanje državljanstva, kako je kazao, izbrisane su odredbe koje nisu u skladu sa Ustavom.

"Veći broj izmjena zakona u određenim dijelovima imaju značajne izmjene u pogledu postojećeg zakona. To se prije svega odnosi na član 7. koji se odnosi na osobe kojima je državljanstvo prestalo odricanjem ili otpustom, jer se postavlja uvjet da bi se vratilo državljanstvo da ima odobren privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje godinu prije podnošenja zahtjeva", kazao je Genjac.

"Zakon nije jednostavan, ima značajnih izmjena i iz tih razloga mi smatramo da ovaj zakon nema poslovničke pretpostavke za razmatranje po hitnoj proceduri", zaključio je, dodajući da zbog toga traže redovnu proceduru.

Predsjedavajući Doma naroda Ognjen Tadić je kazao da ne može zamisliti situaciju u kojoj će Ustavni sud BiH da kaže Parlamentu BiH kakvu vrstu procedure da izabere u donošenju nekog propisa, “onda bi Ustavni sud bio akter u donošenju odluka u parlamentu, a ne neko ko štiti pitanje ustavnosti”.

Delegat iz Kluba Srba Krstan Simić je podsjetio članove SDA da je Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici kada se bavio pitanjem šta i čime se može baviti vitalni nacionalni interes, donio odluku u jednom od predmeta da proceduralna pitanja ne mogu zadirati u suštinu vitalnog nacionalnog intresa.

Delegat Bošnjaka Mehmed Bradarić (SDP) je istaknuo da zakon nije usvojen ranije u redovnoj proceduri te ga je potrebno usvojiti po hitnoj proceduri, jer je od krucijalnog značaja.

"Godinama Bošnjaci koji žive vani čekaju ovaj zakon. Ne može me niko ubijediti da je odbijanje ovog zakona u njihovom interesu. Do sada se iz državljanstva BiH ispisalo oko 58.000 naših državljana, a čeka od 500.000 do miliona da im se to desi. Moram reći da su to najvećim dijelom Bošnjaci", istaknuo je.

Predstavnički dom usvojio je ovaj zakon, a tada je rečeno da je u toku 2012. godine bez bh. državljanstva ostalo 3.489 osoba. Do juna 2013. godine bez bh. državljanstva je ostalo 1.490 osoba. Do maja 2012. godine bh. državljanstva su se odrekle 54.454 osobe.

Iz Vijeća ministara BiH je rečeno da je zakon utvrđen s ciljem implementacije Odluke Ustavnog suda BiH i u određenim slučajevima olakšavanja stjecanja bh. državljanstva i skladu s Evropskom konvencijom o državljanstvu.

Dopunama zakona precizirano je da dijete koje je rođeno u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj bio državljanin BiH, u trenutku njegovog rođenja stječe državljanstvo bh. porijeklom, pod uvjetom da do navršene 23. godine starosti podnese prijavu nadležnom organu BiH.

Istovremeno se osobama kojima je državljanstvo BiH prestalo odricanjem, otpustom ili po sili zakona omogućava dobijanje državljanstva BiH ako imaju odobreni privremeni boravak na teritoriji BiH najmanje posljednju godinu prije podnošenja zahtjeva ili stalni boravak što je važno jer BiH, zbog odbijanja drugih država, nikada nije zaključila ugovore o dvojnom državljanstvu sa značajnim brojem država u kojima živi veliki broj bh. građana.