Nizozemski list kritikovao Brisel: Nije pošteno da Ukrajina dobije kandidatski status, a BiH ne
"Zemlja nije dobila pozitivne ocjene iz Brisela za aspekte kao što su demokratizacija, funkcionisanje države, vladavina prava i ljudsaka prava. Od tada, BiH je zbrkana. Ponekad postoji napredak u jednoj oblasti, ali iz Brisela navode da to još uvijek nije dovoljno", piše na početku analize.
Zbog toga, ističe se u Trouwu i ne čudi što su svi bili iznervirani kada su vidjeli da Ukrajina tako brzo juri prema članstvu u EU.
"Dok je BiH trebalo tri godine da čuje mišljenje Brisela o mogućoj kandidaturi, Ukrajina i Moldavija dobile su mnogo brže. Evropska komisija obećala je zemljama da će u junu donijeti odluku o tome da li mogu postati kandidati za članstvo u EU. Tu se ne radi o godinama, već o mjesecima nakon što su tražili da se pridruže EU. To nije baš pošteno, tako je rekao i nizozemski premijer Mark Rutte", navodi se.
Ipak, navodi se kako Evropska komisija odluku o kandidaturi ne može dodijeliti samo Ukrajini, već se to mora uraditi i sa Moldavijom.
"Onda bi bilo pošteno ubaciti, primjera radi, nesavršenu BiH u grupu zemalja kandidata kao i Gruziju. Pritisak da se pronađe rješenje je veliki. Ukrajini je obećano da će čuti odluku u junu, a osim Nizozemske postoji još zemalja koje razmišljaju kako bi bilo nepravedno dati Ukrajini kandidaturu dok druge zemlje ulažu mnogo više truda, a još nisu dobile taj status", stoji u tekstu.
Dok Zelenski traži status kandidata za Ukrajinu, nizozemski list navodi kako iza kulisa Nizozemska, Njemačka i Francuska rade na novom planu koji podrazumijeva tzv. krugove.
"EU sa svojih 27 članica je u središte te priče. Zemlje kandidati su u drugom krugu i približavaju se EU toliko da im je dozvoljeno ućešće na raspravama o nekim temama. Novina je u formiranju još jednog kruga u kojem bi se našle države koje pripadaju Evropi, ali su nešto dalje od statusa kandidata. Oni još ne ispunjavaju zahtjeve koje postavlja EU ili ne žele biti dio nje. Velika Britanija može također pripadati tom krugu", pojašnjava se.
Ovaj plan je, kako se navodi, bio predmet brojnih rasprava između šefa Evropskog vijeća Charlesa Michela i predsjednika Francuske Emmanuela Macrona koji je inicirao ovu ideju.
"Macron želi da osmisli strukturu u koju se uklapaju i nove zemlje kandidati kao što su Moldavija, Ukrajina i Gruzija, čak iako su još miljama daleko od ispunjavanja strogih evropskih zahtjeva za pristupanje. Države Zapadnog Balkana se također uklapaju, kao i države koje nisu članice EU poput Norveške ili Švicarske", piše nizozemski list.
