Osvrćući se na nedavno usvojenu rezoluciju Evropskog parlamenta (EP) u kojom se kritizira nefunkcionalan daytonski ustroj Bosne i Hercegovine te poziva na ustavne reforme koje će dovesti do jednakih prava za sva tri konstitutivna naroda i bh. građane, te govori o važnosti slijeđenja principa federalizacije, Weber ističe da je Rezolucija o BiH pogrešno interpretirana kao podrška njemačke vlade zahtjevu za treći entitet.
"Mišljenja izvjestiteljice EP Doris Pack nisu identična pozicijama Berlina. Nisam vidio podršku u Berlinu za ideju trećeg entiteta. Inače mi je teško doprinijeti toj raspravi o "položaju bh. Hrvata", jer ne vidim kako diskurs koji je nastao zauzimanjem mjesta hrvatskog člana Predšjedništva i ispadanjem dva HDZ-a iz Federalne vlade, tj. ne-pristup administrativnim resursima, ima veze sa istinskim potrebama te strukturalnim problemima položaja Hrvata u BiH. Histerična homogenizacija hrvatskih stranaka i borba za 'položaj Hrvata' koja bazira na savezu sa jednim Miloradom Dodikom, ne može biti ništa drugo nego lažna briga", govori za Klix.ba Weber.
Žrtva krize
Na pitanje da li postoji mogućnost za snažniji angažman Njemačke ili, eventualno, Sjedinjenih Američkih Država kako bi se prilike u BiH stabilizirale, Weber je kazao da je prije izbijanje krize u Ukrajini postojale neke naznake da bi se najvažniji akteri na Zapadu, ipak, mogli opametiti u tom smislu.
"Sada se nadam da Bosna opet neće postati žrtva pojavljivanja neke još 'važnije' krize kao što je to već nekoliko puta bio slučaj u zadnjih deset godina", komentirao je.
Weber je dalje kazao da za aktuelnu vlast u Srbiji, kao i za raniju Borisa Tadića, Dodik prvenstveno predstavlja problem, pogotovo u odnosima sa međunarodnom zajednicom.
"Oni uistinu nemaju puno mogućnosti da vrše pritisak na Banja Luku. Maksimalno što bi Beograd, po meni, mogao uraditi, a to bi imao nemali efekt, jeste da se jasno i glasno distanciraju od politike Dodikovog režima i izraze protivljenje prijetnjama secesijom entiteta. Ali takav korak, kao i svi ustupci u kontekstu dijaloga sa Kosovom, će se desiti jedino kroz odlučan pritisak Evropske unije, sa Njemačkom u ključnoj ulozi. Mi do te tačke još nismo stigli", rekao je Weber za Klix.ba
Zemlja koja tone
Weber je naglasio kako su nedavno održani protesti u Bosni i Hercegovini, koji su kulminirali nasiljem, izraz dugogodišnje frustracije stanjem u zemlji koja tone, reakcija na loše socio-ekonomsko stanje. Ali još više, rekao je on, protesti su bili revolt protiv političke klase u cjelini.
"Oni su logično bili i divlji i obezglavljeni, bez liderstava, organizacije i jasnije izraženih zahtijeva. Ja sam skeptičan da plenumi mogu dovesti do prevazilanženja tih manjkavosti, jer se ti strukturalni problemi ne mogu riješiti samo na tom dijelu BiH gdje su se skoncentirali protesti. A sudeći prema paničnim, propagandnim, a još više policijskim kontramjerama poduzetim od strane režima u RS-u u prvim danima protesta, ako ikad izbiju ozbiljni socijalni protesti u tom entitetu mogli bi završiti puno krvavije nego što je to bilo slučaj u Federaciji", rekao je Weber, te zaključio:
"Prema tome ja više očekujem da će Bosna još više tonuti u krizu. Pogotovo što dosadašnje reakcije međunarodne zajednice, tj. evropske unije i tzv. prijedlozi za "novu politiku" očigledno ne baziraju na pojavljivanje političke volje da se međunarodna zajednica konačno ozbiljno bavi problemom u BiH".
