Njemački list analizira: Zašto BiH treba služiti kao opomena za postizanje mira u Ukrajini
Politolog i pisac Alexander Rhoter koji je dugi niz godina radio za EU i OSCE u BiH, te kao savjetnik Ureda visokog predstavnika za BiH, analizirao je situaciju u Ukrajini i eventualno zamrzavanje sukoba.
"Svaki prekid vatre ili pregovori samo bi imali za cilj poboljšanje nesigurne pozicije Rusije na linijama fronta. Putin je to demonstrirao mnogo puta od svoje invazije koja je počela 2014. godine", pojašnjava.
Nakon toga, autor je nastojao uporediti situaciju u Ukrajini sa situacijom u BiH.
"Nekoliko primjera iz jugoslavenskih ratova pokazuju šta može učiniti preuranjena, nepromišljena i nepodržana diplomatija. Prije 30 godina, 2. januara 1993. godine, posrednici u ratu bili su pregovarači David Owen i njegov američki kolega Cyrus Vance. Plan je bio vrhunski primjer smirivanja situacije, ali je taj plan, ponudio srpskim agresorima skoro polovinu teritorije BiH", pojašnjava se.
Legitimnu vlast u Sarajevu, Zapad je praktično prisilio da prihvati mir.
"Međutim, glad srpskog rukovodstva za zemljom bila je tolika da je pohlepa pobijedila racionalnost. Na kraju, rukovodstvo Srbije odbacilo je ono što se smatralo udobnim kompromisom", ističe se u tekstu.
Ipak, da je plan prihvaćen, brojni srpski zločini u ratu bili bi vjerovatno gurnuti pod tepih.
"Stotine zločina, sličnih ruskim u Buči, zaboravljeni su, uprkos fotografijama i snimcima logoraša u to vrijeme", piše njemački list.
Uprkos brojnim upozorenjima na zločine u BiH, Zapadu je trebalo skoro tri godine da intervenira.
"Ubijanje se nastavilo. Apsurdno, žrtve su čak stavljene pod embargo na oružje. U slučaju Ukrajine, Zapad je barem naučio nešto iz ove bezgranične nepravde", navodi se.
Na kraju, na primjeru Bosne i Hercegovine objašnjeno je kakve se pouke mogu izvući za Ukrajinu.
"Diplomatija i pregovori se ne mogu voditi za vrijeme rata. Morate stati na kraj tome. Vojne operacije i isporuke oružja imaju svoje opravdanje jer samo one mogu stvoriti uslove da se agresor pomjeri za pregovarački stol", stoji u analizi.
Također, naglašava se kako samo vojni pritisak može uvjeriti političke partije i vojsku da pristanu na pravi mir.
"To je bio slučaj 1945. godine, kao što je bio slučaj u BiH 1995. godine i na Kosovu 1999. godine. Nadamo se da će se to desiti i 2023. godine pod uslovom da Zapad zadrži svoju politiku podrške Ukrajini", zaključuje se u tekstu.
