INTERVJU / Josip Juratović za Klix.ba: Evropska "crna lista" korumpiranih bh. političara bit će predugačka
Za naš portal govori o prilikama u BiH, njemačkoj politici prema našoj zemlji, kao i planovima kancelarke Angele Merkl za Balkan. Juratović je zastupnik Socijaldemokratske partije (SPD), stranke koja sa Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) kancelarke Angele Merkel čini vladajuću većinu, te relevantno može govoriti o budućoj njemačkoj politici na ovim prostorima.
Bundestag je kroz jedan od odbora nedavno raspravljao o BiH. Korumpirana politička elita, zastoj u reformama, katastrofalne posljedice poplava su neki od razloga što se u jednom od odbora raspravljalo o stanju u BiH. Zagovara se i promjena strategije prema BiH. U kojem pravcu bi mogao ići taj zaokret o kojem se govori? Na koji način Njemačka može i želi pomoći BiH?
Poslije prvog i drugog vala protesta koji je donedavno potresao BiH, uočljivo je da aktualne političke elite nisu u stanju naći adekvatna rješenja kako ljudima dati ekonomsku i socijalnu perspektivu. Što je poražavajuće i očigledno, te iste nisu u stanju ili možda uopće ne žele naći zajedničko rješenje kako bi se stvorili preduvjeti za investicije. Međutim, u interesu Evrope ne može biti daljnji status quo na zapadnom Balkanu.
I zato je stvoren projekt pod nazivom “Compact for Groft” gdje će se dati prilika BiH i stvoriti mogućnost ekonomskog razvojnog plana u nadi da će i građanstvo kod sljedećih izbora prepoznati one političke elite koje će biti u stanju stvoriti društveno-političke okvire, bez davanja prednosti nacionalnim aspektima, a to znači da je kod sljedećih izbora bitno da voljom naroda budu izabrane one vladajuće nomenklature koje će biti sposobne stvoriti novi Ustav BiH, kako bi ta zemlja mogla ubuduće funkcionirati.
Dakle, ne samo Njemačka već i cjelokupna EU u saradnji sa SAD će zajedničkim snagama omogućiti da ti projekti budu ubuduće realizirani.
Zastupnica Edelgard Bulmahn je predložila da EU sastavi “crnu listu” korumpiranih političara u BiH. Vi ste podržali takav prijedlog. Da li EU i Njemačka mogu i hoće napraviti takvu listu?
U svakom slučaju sam mišljenja da bi takva jedna lista bila potrebna kako bi se stvorila transparentnost, ne samo za EU, nego i za građane BiH pri čemu se plašim da bi ta lista mogla biti podugačka. Njemačka sama po sebi ne može takvu listu napraviti ali dobro bi bilo kada bi međunarodne institucije u suradnji sa državnim institucijama BiH, pod uvjetima da su te institucije neovisne, takvu inicijativu pokrenule.
Zato je potrebno da se što prije zajedničkim silama implementira poglavlje 23. i 24., a to je zaštita ljudskih prava i neovisno sudstvo bez čega sve ostalo nema smisla. Kad kažem neovisno onda mislim i društveno odgovorno sudstvo. Po meni je nemoguće da od sto prijava niti jedan proces nije završen. To je po meni znak da je i to sudstvo korumpirano. A bez pravne države se o ozbiljnim stranim investicijama može se samo sanjati.
Tokom rasprave u Bundestagu pitali ste "kako možemo nastaviti saradnju s tim političarima koji odlično funkcionišu kada se dijele interesne sfere unutar zemlje, ali ne funkcionišu kada treba usvojiti odluke koje bi donijele napredak svim građanima BiH?". Na kakav je odjek naišao ovakav Vaš stav?
Političke institucije kao i obično na takve izjave ne reagiraju, jer podgrijavanjem nacionalnih uporišta razjedinjuju BiH po starom principu "dijeli pa vladaj“ i peru ruke isprikom da ništa ne mogu radi Daytona koji je, eto, tako postavljen, a upravo su ga ti nacionalisti postavili i time je po njima nemoguće naći bilo kakvo rješenje.
I to je jedino gdje su nacionalisti sa sve tri strana složni. Ja se samo pitam na kojem mjestu Dayton sprečava bilo kome biti čovjek? Uvjeren sam da sada uzmemo, na primjer, Ustav Švicarske, nacionalisti bi našli sto razloga zašto dogovor nije moguć. Jer nacionalisti dogovor neće a tako dugo dok ih narod bira je svijetu nemoguće bilo šta poduzeti.
A što se pak javnog mijenja tiče, ono je na žalost već odavno rezigniralo, te proživjelo i nadživjelo sve što im je povijest imala za ponuditi, a osim toga su na žalost kroz trenutne posljedice poplave razumljivo sa drugim problemima zaokupljeni.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je nedavno da zemlje zapadnog Balkana, među kojima je i BiH, imaju jasnu perspektivu priključenja Evropskoj uniji. Najavila je da će se u avgustu govoriti o budućnost ovih prostora. Što građani BiH mogu da očekuju?
Zapadni Balkan je u proteklom vremenu zbog svjetskih kriza u obliku Arapskog proljeća, građanskog rata u Siriji, nemira u Ukrajini, na žalost, ispao iz fokusa naziva kriznog područja, pri čemu se očekivalo da će poslije ratnih razaranja građani sami znati naći izlaz iz krize i stvarati jednu novu zajedničku budućnost.
Mojim prelaskom u Odbor za vanjsku politiku, uz ogromnu pomoć mnogih mojih kolega a ponajviše ministara vanjskih poslova Njemačke Frank Walter Steinmeiera, zapadni Balkan, a pogotovo BiH, ponovno su u fokusu njemačke vanjske politike. Uspjelo nam je kroz različite aktivnosti stvoriti političku klimu odgovornosti EU, a time i Njemačke prema zapadnom Balkanu. Pokušaj da se stvore ekonomski programi i na osnovu njih društveno-politički uvjeti za uspjeh tih programa je posljednja šansa Bosni i Hercegovini. A o tome odlučuje samo narod kroz izbore na jesen.
Jedno već sad znam a to je da oni kojima su davali dva desetljeća povjerenje to sigurno neće uspjeti. Pri čemu ima gora i opasnija varijanta od tih nacionalista, a to su oni koji po njima pljuju, a nisu spremni sami preuzeti odgovornost!
Zato se zalažem prije svega za one koji su spremni ići mukotrpnim putem društveno-političke odgovornosti jer bez njih ostaje sve samo prazna priča. Upravo tu se pita i odgovornost javnog mijenja koliko je ono sposobno prepoznati te ljude a još bitnije njima dati i onaj prostor koji im je potreban da ih se prepozna. Demokratsko društvo vrijednosti BiH niko ne može uvesti izvana ono se mora živjeti iznutra a to ovisi o svakom pojedincu BiH.
