Nova vlast - novi pravilnik za prijem nastavnika u škole: Prilika za pošteniji pristup
Pravilnik je unio nekoliko promjena, između ostalog, načina bodovanja radnog staža kandidata, te se sada za spomenutu stavku dobija maksimalno 25 bodova, dok su bodovi koji se dobijaju za vrijeme provedeno na birou, blago rečeno, srezani na maksimalnih 6, za razliku od ranija 24 boda.
Za svaki mjesec rada u školi, u slučaju da kandidat ima puni fond časova, dobija 0,20 bodova, dok za vrijeme provedeno na birou, prema novom prijedlogu, za svaki mjesec dobije 0,06 bodova. S druge strane, bodovanje vremena provedenog na poslovima izvan obrazovanja, ovim pravilnikom je uduplano, pa tako kandidat umjesto ranijih 0,05 sada dobija 0,10 bodova za svaki mjesec rada.
Iako je ova mjera sasvim logična i pozitivna, jer je raniji pravilnik osobe koje nisu mogle dobiti posao u školi na neki način tjerao na čekanje, bez podsticanja kandidata da se zaposle izvan struke, ovim prijedlogom je dugogodišnje odricanje u tom smislu potpuno obesmišljeno. Mnogim osobama koje su godinama sakupljale bodove, jednim potezom oduzeti su svi bodovi kojima su imali bar neku šansu na konkursima, često minimalnu.
Svakako rad, bilo kakav, bodovno mora biti nagrađen u većoj mjeri, međutim, oni koji donose pravilnike moraju biti svjesni da su kandidate pogrešno usmjeravali ranijim načinom bodovanja, jer je bilo kakvo zaposlenje izvan škole, u trajanju od nekoliko godina, značilo trajno odricanje, već u startu, od posla za koji su se školovali. S tim u vezi moralo se pokazati više takta i smanjenje bodova s biroa je moralo ići postepeno.
U vezi s drugim djelovima prijedloga pravilnika razgovarali smo s direktorom Osnovne škole "Malta" Asmirom Hasičićem. On nam je kazao da je sadržaj pravilnika suštinski "nespretna kompilacija". Osvrnuo se na dio pravilnika koji određuje način bodovanja boračke populacije (branioci i članovi njihovih porodica).
"Postojao je pritisak da uredbu o zapošljavanju intergrišemo u pravilnik, što je generalno urađeno, međutim, ono o čemu se nije mislilo jeste da će konkretno, recimo, u augustu, većina kandidata da bi konkurisala i ostvarila bodove po uredbi, što se tiče boračke i šehidske, prekidati radni odnos, na svoju štetu. Tako da je to jedan negativan efekt koji smo mi imali ranije, prije nekoliko godina, isto s biroom, morali su prekinut staž da bi ostvarili bodove s biroa pa smo novim pravilnikom ukinuli tu negativnu pojavu, a sada se opet vraćamo na staro stanje, ako ne i gore", ističe Hasičić.
U pravilniku je uvedena novina, da se boduje djelimična ocjena o radu, što ranije nije bio slučaj. Odluka jeste pozitivna, ali u tom smislu postoji neusklađenost legislative.
"Segment koji se odnosi na bodove koji se dobijaju za djelimičnu ocjenu o radu, koju Pravilnik o ocjenjivanju nastavnika uopšte ne poznaje, koja će škola to izdati, koja neće, opet će kandidati biti stavljeni u neravnopravan položaj. Kad dođete i tražite djelimičnu ocjenu, većina škola će vam reći treba vam šest mjeseci rada da biste to dobili, a neko će dobiti za dva dana. Zbog toga što Pravilnik o ocjenjivanju nastavnika to ne poznaje, imamo konflikt legislative," naglašava Hasičić.
Osim toga, pravilnik je povećao broj bodova (10 u odnosu na prijašnjih 4) koje kandidat može dobiti tokom provjere radnih i stručnih sposobnosti (intervju).
"S aspekta direktora i škola, škole će imati autonomiju u vođenju kadrovske politike. To je na neki način svakako dobro došlo, ali razumijem i ovu drugu stranu, jer ljudi su prošli kroz svašta na konkursima. Da, postoji mogućnost da će tih deset bodova biti na neki način možda iskorišteno da se naštimaju kandidati koji odgovaraju školi. S druge strane, razumijem i škole koje te bodove mogu iskoristiti da zadrže kandidate koji već godinama rade kod njih, tako da priča ima uvijek dvije strane medalje", kaže Hasičić.
Bez obzira na sve nedostatke, Hasičić ističe da ovo nije završen proces i da ne treba žuriti.
"Bolje uraditi kvalitetno, ministarstvo je izbacilo kao tu "sondu", sad će javnost da iznese svoj stav, ima prednosti, ali ima i nedostataka. Imali smo ranije situacije da se pravilnici puste bez javne rasprave, samo kao gotov proizvod, vidiš ga u Službenim novinama. To je isto bio pogrešan pristup, ovo je opet, s aspekta transparentnosti, bolje, jer do kraja juna ćemo moći još na nešto odreagovati", zaključuje Hasičić.
Ranije smo objavili da Sarajevski kantonalni odbor Samostalnog sindikata osnovnog odgoja i obrazovanja FBiH nije zadovoljan prijedlogom novog pravilnika.
"Imamo 30-40 komentara, što internih, što javnih na društvenim mrežama i nijedan još nije pozitivan", kazao je u tom smislu Saudin Sivro.
Međutim, isto tako potrebno je istaći da sindikat ima veći interes, što je sasvim logično, da štiti stare uposlenike, zbog kojih i postoji, a koji odavno imaju ugovore i time nema preveliku ambiciju da "put do škole" olakša novim generacijama nastavnika i profesora.
S tim u vezi stavovi Sindikata jesu značajni ali ne smiju biti ni u kojem slučaju presudni, jer makar nas praksa uči, nikad nije bilo teže dobiti posao u školi nego danas. Interes sindikata nije interes budućih nastavnika, upravo suprotno.
