Novogodišnji intervju / Novalić: Ne namjeravam se predati ni 2018. godine
Kako biste ocijenili rad Vlade Federacije BiH u 2017. godini?
Mislim da je Vlada Federacije BiH u 2017. godini dobro radila svoj posao. U proceduru smo uputili nekoliko bitnih zakona, kao što su Zakon o PIO-u, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima. Uhvatili smo se ukoštac s problemima boraca i radnika propalih preduzeća. U trenutku blokade Izmjena i dopuna Zakona o akcizama ponudili smo alternativne izvore novca za cestogradnju, a to su sredstva iz klirinškog duga i akumulirane dobiti javnih preduzeća. Izbjegli smo sve zamke složene političke situacije i nismo se dali omesti raspravama i prepirkama unutar koalicije.
Da li je moglo biti bolje? Sigurno, no činjenice dokazuju da je 2017. bila po mnogo čemu veoma uspješna. Navest ću ovdje nekoliko najnovijih statističkih podataka. Od početka mandata do danas otvoreno je više od 38 hiljada novih radnih mjesta. Broj nezaposlenih pao je za više od šest posto. Izvoz je nastavio rasti, isto kao i pokrivenost uvoza izvozom. Rastu prihodi od direktnih i indirektnih poreza. Rast bilježimo i kada je riječ o industrijskoj proizvodnji i to za više od sto posto. Više od 16 posto iznosi rast u turizmu. Imam, dakle, razloga da budem zadovoljan radom svog tima.
Da li ste zadovoljni saradnjom s Parlamentom Federacije BiH i generalno radom ovog organa zakonodavne vlasti?
Ove godine suočili smo se s nizom blokada u Parlamentu Federacije i upravo su oba doma Parlamenta postala glavna kočnica reformskih procesa. Nema tu jednog krivca. Neke stranke koalicije ponašale su se s vremena na vrijeme kao da su opozicija i pokušavale su sakupljati jeftine političke poene na kritici sopstvene vlade. Tako je pala prethodna verzija zakona o PIO-u.
Bilo je trenutaka kad je zastoj u radu izazivao neozbiljno ponašanje zastupnika koji nisu dolazili na sjednice. Ovo je razlog zbog kojeg nije usvojen Izvještaj o radu Vlade FBiH. Bilo je i destruktivnog ponašanja opozicije koja je, umjesto da govori o bitnim problemima građana, skretala pažnju javnosti na populističke i, da tako kažem, medijski privlačne teme. Kao primjer mogu ovdje navesti nedavni prekid sjednice zbog potpuno nepotrebnog nastupa Damira Mašića.
Rezultat ovakvog ponašanja zastupnika je stotinjak zakona na čekanju, nezadovoljstvo boraca, penzionera i privrednika. Koliko god zakonskih rješenja smo pripremili mi u Vladi FBiH, ona nisu mogla zaživjeti zbog blokade Parlamenta. Probili smo mnoge rokove i ja ću insistirati da nakon Nove godine nadoknadimo izgubljeno vrijeme pa makar to značilo da će zastupnici zasjedati jednom sedmično.
S obzirom na to da je 2018. godina izborna godina, očekujete li usporavanje reformskih procesa?
Ružna je navika bh. vlasti da svoj rad prilagođavaju izborima i ja ću se potruditi da izbjegnem ovu zamku. Privreda ne poznaje pojam izbora, tako da ako ozbiljno mislimo o razvoju i napretku, onda se ne smijemo prilagođavati načinu razmišljanja brojnih političara. Žao mi je što smo na preuranjenu predizbornu kampanju već izgubili dobar dio 2017. godine. U svakom slučaju, ja se ne namjeravam predati. Radit ću svoj posao bez obzira na "predizborne okolnosti", a na biračima je da procijene ko radi u njihovom interesu: oni koji se ponašaju konstruktivno bez obzira na izbornu godinu ili oni kojima je kampanja najpreča.
Koji će biti vaši prioriteti u 2018. godini?
Ja sam već prije nekoliko mjeseci, upravo za vaš portal, najavio da će 2018. biti proglašena godinom borbe protiv sive ekonomije. U BiH imamo najveću stopu sive ekonomije u regiji i ona iznosi više od 25 posto BDP-a. Drugim riječima, svake godine četvrtinu BDP-a gubimo zbog neobuhvaćenog dohotka, neobuhvaćene zaposlenosti i neobuhvaćenih plaćanja. Gubimo novac koji bi mogao da puni, naprimjer, penzioni fond ili od kojeg bismo mogli graditi nove ceste.
Vlada Federacije BiH je već pripemila akcioni plan koji sadrži više od sto mjera. Fokusirali smo se na sprečavanje rada nacrno, ilegalnog prometa robe i usluga, ilegalnih novčanih transakcija. Predvidjeli smo mjere pojačanog inspekcijskog nadzora, reorganizaciju Zavoda za zapošljavanje te nekoliko novih zakona kao što su Zakon o trgovini FBiH i Zakon o internetu.
Borba protiv sive ekonomije podrazumijeva i olakšavanje poslovanja. Vođen ličnim iskustvom, ali i preporukama Udruženja poslodavaca FBiH, mogu reći da su visoki parafiskalni nameti glavni pokretač sive ekonomije. Gotovo svaki novi zakon koji je predložila Vlada smanjuje ili čak ukida postojeće opterećenja za privrednike. Bitno je i smanjivanje birokratije, zato plan borbe protiv sive ekonomije sadrži i rješenja vezana za uspostavljanje sistema "one stop shop" te zakone o porezu na dohodak i o doprinosima koji donose smanjenje procedura za plaćanje i poreza i doprinosa.
Ovdje želim naglasiti da u slučaju sive ekonomije zajedno moraju raditi oba entiteta. Nimalo slučajno, upravo su mjere iz akcionog plana bile jedna od tema zajedničke sjednice Vlade RS i Vlade Federacije BiH održane u oktobru ove godine. Ne možemo se boriti protiv sive ekonomije samo u Federaciji, jer bi to automatski dovelo do povećanja sive zone u RS-u. Toga smo svjesni i predsjedavajuća Vlade RS Željka Cvijanović i ja, tako da smo na tom polju već ostvarili zaista kvalitetnu saradnju.
Postoji li neko od ministarstva čijim radom niste zadovoljni?
Kao što sam već rekao, Vladu Federacije posmatram kao tim i uvjeren sam da su svi ministri dali sve od sebe. Ponosan sam što su ove godine brojni resori riješili goruće probleme najosjetljivijih grupa kao što su borci, penzioneri pa i poljoprivrednici. Možda je rad nekih ministara bio manje eksponiran u javnosti, no to apsolutno ne znači da nisu radili savjesno i predano.
Koja je vaša poruka građanima BiH?
Za mene trenutno najveći problem Bosne i Hercegovine je odlazak mladih. Odlaze ne samo oni koji nemaju posla i perspektive, već, što je posebno zabrinjavajuće, i ljudi s dobrim radnim mjestima, znanjem, obrazovani... Svoju budućnost u BiH ne vide zbog stalne političke nestabilnosti, tenzija i opće nesigurnosti.
Ono što ja želim je stvoriti ambijent u kojem ljudi vjeruju da su pozitivne promjene moguće i da nisu privremene. Uvjeren sam da svi oni koji su otišli, nisu otišli zauvijek. Uzmite za primjer Poljake koji su masovno odlazili za poslom nakon ulaska u Evropsku uniju i koji su se nekoliko godina kasnije vratili u tada već ekonomski jaču Poljsku. Vjerujem da je takav rasplet mogući i kod nas. Glavno bogatstvo Bosne i Hercegovine su njeni građani i samo zajedno s njima možemo razvijati našu zemlju.
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
