Odgovarajući na pitanja u čemu je problem isplate penzija u FBiH te šta je dovelo do trenutne situacije, premijer Novalić navodi da prvenstveno treba imati u vidu da je 2010. godine u Zavodu PIO suficit iznosio 42 miliona KM, što znači da je penzioni fond bio finansijski stabilan.
"Dva populistička povećanja penzija, od po pet posto, u prošlom mandatu, odnosno 2011. i 2014. godine nisu bila zasnovana na realnim makroekonomskim pokazateljima, odnosno nisu bila zasnovana na porastu prihoda. Prikazano brojevima, ta dva povećanja zajedno iznose oko 160 miliona KM, što je veće od tekućeg deficita Zavoda PIO/MIO. Naročito je povećanje penzija u predizbornom periodu, 2014. godine uticalo da se dođe do jake i teško savladive krize u Zavodu PIO jer su se dugovi počeli množiti velikom brzinom. To ukazuje da su povećanja penzija donesena bez finansijske podloge i analize posljedica. Kao rezultat ovih dešavanja, isplata penzija se počela razvlačiti skoro do kraja mjeseca", rekao je Novalić.
Naglasio je kako nakon povećanja od pet posto u 2011. godini kumulativni dug konstantno raste. U toj godini, prvi put u istoriji PIO, došlo je do deficita od 51,8 miliona KM, dok je 2014. godine, kada su penzije povećane za dodatnih pet posto, kumulativni dug dostigao 105,96 miliona KM.
"Naglasio bih da za kršenje člana 51. Zakona o PIO-u, po kojem deficit nije moguć, postoji krivična odgovornost, te imamo namjeru reagovati u skladu sa zakonskim okvirom i procedurama. Također je bitno istaći da je prethodni saziv Vlade FBiH svojim zaključkom amnestirala nesprovođenje člana 51. Zakona o PIO-u, te na taj način dodatno ugrozila finansijsku stabilnost Zavoda",naveo je premijer.
Ističe kako je sadašnji saziv Vlade FBiH po preuzimanju mandata konstatovao dug Zavoda PIO u iznosu od oko 151 milion KM, te je tokom 2015. godine kumulativni dug smanjila za oko 10 miliona.
"Prošle godine smo potpisali Sporazum sa penzionerima i to je jedna od najznačajnijih mjera koja je temelj za sve reforme koje nam dolaze u okviru reforme sistema PIO/MIO. Tim Sporazumom precizirali smo isplatu penzija do petog u mjesecu. Međutim, do kraja decembra 2015. godine (dakle za devet mjeseci mandata), bilježimo priliv od 15.700 novih penzionera, što je najmanje četiri puta više od onoga što je praksa na godišnjem nivou. Taj priliv, odnosno taj 'upad' u sistem, kreirao je novi deficit Zavoda PIO u iznosu od oko pet miliona KM na mjesečnom nivou. Raniji odlazak u penziju je omogućio postojeći Zakon o PIO-u, odnosno 'povlastica' od 0,5 posto kazne za godinu ranijeg umirovljenja. U skladu sa povećanjem broja penzionera došlo je do dodatnog opterećenja na Fond, a samim tim i kašnjenja isplata penzija", kazao je Novalić.
Osim kašnjenja isplata, dodao je, navedeni priliv penzionera u novembru i decembru rezultirao je trenutnim opterećenjem i dugom od 190,395 miliona KM u martu 2016. godine. Ovo je u suštini bio treći "upad" u sistem PIO-a. Prva dva upada su bila neosnovana povećanja penzija.
"Iako bilježimo porast neto broja zaposlenih za oko 11.000, prema podacima Porezne uprave FBiH, na dan 31. marta 2016. godine, te očekujemo zapošljavanje oko 7.000 mladih osoba, a u skladu sa Uredbom Vlade FBiH o prvom zapošljavanju i samozapošljavanju, te porastu prihoda od direktnih poreza i doprinosa od 9,1 posto u prvom kvartalu 2016. godine, sve to nije bilo dovoljno da se u kratkom periodu sanira i ovaj 'upad' u penzioni sistem. Zato smo na nedavno održanom sastanku, predstavnika Vlade Federacije BiH i čelnika Fonda PIO, dogovorili da maj bude mjesec prijeko potrebne stabilizacije Zavoda PIO/MIO, kako bi od juna isplata penzija tekla dinamikom koju smo precizirali Sporazumom. Tim povodom, želimo zamoliti građane za strpljenje i poručiti da ćemo uraditi sve da isplatu penzija vratimo na rokove definisane ranijim Sporazumom sa penzionerima, a sve ih pozivam da se zajednički odupremo svim budućim pokušajima urušavanja finansijske stabilnosti sistema PIO. Također, siguran sam da će nam novi set penzionih zakona osigurati stabilnost i sigurnost PIO sistema u budućnosti", zaključio je premijer Novalić.
Nikšić: Razgovarali i o klizištu na Trebeviću, nismo se dugo sastali i mnogo je tema
Prepoznajete li koje sarajevsko naselje je na fotografiji snimljenoj davne 1954. godine?
