Novalić: Zbog jačanja energetske nezavisnosti treba nam zakon o porezu na ugljikovodonike
Ovaj zakon je u parlamentarnu proceduru premijer uputio u decembru 2019. godine, a Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio ga u januaru 2020. Veoma je važan sa aspekta istraživanja nafte i plina u Federaciji i njene energetske nezavisnosti.
Premijer je podsjetio da se Federacija BiH još 2014. godine opredijelila da krene u projekat istraživanja nafte i plina, zbog indicija da postoje njihova ležišta. Predloženi zakon je dio projekta jer predstavlja značajan dio fiskalne politike u ovoj oblasti.
"S obzirom na to da se u narednom periodu planira raspisivanje međunarodnog javnog poziva za istraživanje nafte i plina, neophodno je usvajanje ovog zakona i njegovo stupanje na snagu prije. U suprotnom svako dodatno uvođenje novih fiskalnih nameta (poreza i naknada za ovu industriju), ovoj industriji bit će onemogućeno na period trajanja ugovora, odnosno, oko 30 godina", upozorio je Novalić.
U obrazloženju svoje molbe Domu naroda, Novalić podsjeća kako energetska tržišta posljednjih dana potresa neizvjesnost snabdijevanja naftom i plinom koja je izazvana dešavanjima u Ukrajini.
"To posljedično ima negativan efekat na održivost ekonomije i budućeg privrednog rasta u Federaciji BiH, s obzirom na to da se oba energenta uvoze i da postoji potpuna ovisnost o njima. Ovisnost o energentima, kao i velike oscilacije u cijenama, što se može očekivati u budućnosti, može biti prilika da se okrenemo domaćim izvorima koji mogu biti oslonac održivosti i rastu. Energenti kao što su nafta i plin su pokretači privrednog rasta, a u današnje vrijeme, dostupan energent znači jeftin energent, te je energetska neovisnost pitanje održivosti i sigurnosti svake države", istakao je u dopisu predsjedavajućem Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislavu Martinoviću.
Ukazujući na potrebu da se ubrza tempo nastavka projekta istraživanja nafte i plina, Novalić napominje da su u toku aktivnosti pružanja tehičke pomoći Odjela Vlade SAD-a za energetske resurse putem projekta “Pomoć Federaciji BiH u energetskom upravljanju i kapacitetima (EGCI) u fazi istraživanja i proizvodnji nafte i plina u Federaciji BiH”. Urađene su preliminarne procjene ekonomskih modela koje ukazuju na to da je ukupno učešće fiskalnog opterećenja bez uvođenja ekstra poreza kroz ovaj zakon oko 20 posto, što je ispod svih granica u zemljama izvoznicima nafte i plina.
Inače, ovakvi projekti iz energetske oblasti u FBiH regulirani su dijelom kroz konecesione, a dijelom kroz porezne naknade pod koje potpada istraživanje i eksploatacija ugljikovodonika. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić, također, naglašava kako su poremećaji na tržištu prilika da se investira u istraživanja u ekspoaltaciju nafte i plina.
"Tržište pokazuje mnogo veću zainteresiranost kompanija za ležišta koja se nalaze na području Federacije. Očekujemo da ćemo nakon usvajanja zakona o porezu na ugljikovodinke vrlo brzo raspisati javni poziv, na koji bi se mogao javiti veći broj kompanija" izjavio je Džindić.
Podsjećanja radi, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 23. decembra 2019. godine objavilo je već međunarodni javni poziv naftnim kompanijama za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u FBiH. Inicijalno je postojala velika zainteresiranost naftnih kompanija. Međutim, pojavom pandemije koronavirusa, došlo je do finansijskih izazova, zatvaranja granica, te zvanično ponude nisu pristigle, iako je rok prijave bio produžen do kraja 2020. godine.
Na osnovu izvršene analize i reinterpretacije postojećih geoloških podataka Tuzlanskog bazena utvrđen je znatno veći potencijal tog bazena u odnosu na ranije procjene, uključujući i Shellovu analizu iz 2013. godine.
Sa aspekta potencijalnih rezervi, ovaj bazen je vrlo atraktivan za male i srednje naftne kompanije. Također, na osnovu dostupnih podataka i analogije sa sličnim bazenima potvrđena je značajna potencijalnost Vanjskih Dinarida i Posavskog kantona za pronalazak ugljikovodonika.