Novi tekst Zakona o radu: Omogućen "prestanak obaveze rada", ali radnik mora dobiti najnižu plaću
"Propisana je obaveza poslodavcima da se kod donošenja pojedinih odluka konsultiraju sa sindikatima. Osim toga, brisana je mogućnost da se za vrijeme stanja nesreće, pandemije i slično radnici mogu slati 'na čekanje', a umjesto toga zadržana je mogućnost koja već postoji u Zakonu o radu FBiH kojom se može propisati prestanak obaveze rada, s tim da se u tim slučajevima radnicima isplaćuje plaća koja ne može biti niža od najniže plaće, što je povoljnije rješenje s obzirom na to da u sadašnjem zakonu stoji obaveza isplate samo dijela, odosno naknade plaće", kazao je Hurtić.
Navodi da je usvojeni prijedlog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu nastao kao rezultat dijaloga između predstavnika Saveza samostalnih sindikata BiH i Udruženja poslodavaca FBiH i predstavnika Vlade FBiH. Razgovor je vođen u okviru sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH.
"Treba imati na umu da bi ovaj zakon, ukoliko ga usvoji Parlament FBiH, važio samo u vrijeme stanja nesreće, pa tako i pandemije te da se pritom posebno vodilo računa da se postojeći Zakon o radu prilagodi ovakvoj situaciji kako bi se zaštitilo zdravlje radnika i spriječio gubitak radnih mjesta u što je moguće većem broju. Tako je npr. prilagođen institut preraspodjele radnog vremena kako bi se što je moguće više smanjio broj prisutnih na radnom mjestu i time smanjio rizik širenja zaraze", istaknuo je on.
Navodi kako je, osim toga, omogućeno da i radnici koji imaju zaključen ugovor o radu mogu raditi od kuće.
"To će uveliko pomoći roditeljima koji moraju ostati kući da bi brinuli o djeci u slučaju, naprimjer, zabrane obavljanja nastave u školama i rada vrtića. Isto tako, izbjegnuta je opasnost da radnici koji iz bilo kojih razloga moraju ići u samoizalaciju izgube posao jer ih se u tim slučajevima može uputiti na tzv. plaćeno odsustvo, a oni radnici koji iz bilo kojih razloga imaju strah od pandemije da mogu zatražiti neplaćeno odsustvo umjesto da otvaraju 'lažna bolovanja' i time nanose štetu fondovima zdravstvenog osiguranja iz kojih se finansiraju plaće onih koji su na prvoj liniji borbe, dakle doktorima i zdravstvenom osoblju", kazao je Hurtić.
Napominje kako zakon daje mogućnost da preduzeća koja dokažu da imaju pad prihoda i štete po osnovu pandemije izvrše korekcije plata, ali za razliku od prve verzije zakona te plate ne mogu biti niže od najniže u FBiH.
"Također za razliku od prve verzije zakona, poslodavac ne može radnika poslati na neplaćeno odsustvo bez pristanka tj. zahtjeva radnika. U istom cilju, dakle očuvanja radnih mjesta i zdravlja radnika, daje se mogućnost fleksibilnijeg korištenja skraćenog radnog vremena s tim da plata ne može biti niža od 75 posto ugovorene niti niža od najniže u FBiH. Na kraju se daje mogućnost poslodavcu da radnika pošalje na godišnji odmor po potrebi, a naglašeno je da će se ovaj zakon primjenjivati samo dok traje stanje nesreće, a neke od odredbi i 60 dana nakon prestanka stanja nesreće, tj. pandemije", zaključio je vanjski saradnik Vlade FBiH Zlatko Hurtić.
