Novi val poskupljenja u 2017. godini: U BiH živi sve manji broj ljudi, a nameti su sve veći
S obzirom na to da su se vlasti u BiH obavezale u Pismu namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) na usvajanje izmjena i dopuna Zakona o akcizama, u toku 2017. godine građani BiH mogu očekivati povećanje trošarina za naftne derivate za 0,15 maraka po litru te uvođenje trošarina i cestarina za biogorivo i biotečnosti.
Početkom nove kalendarske godine doći će i do povećanja cijena cigareta, a očekuje se i rast cijena kafe, šećera i alkoholnih pića.
Izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača "Don" Murisa Marić kazala je u razgovoru za Klix.ba kako u BiH svake jeseni zajedno sa poskupljenjem cijena električne energije u zimskog računjanju vremena dolazi i do poskupljenja energenata i prehrambenih artikala.
"Nova poskupljenja bit će udar na ionako mali budžet potrošača. To je iz godine u godinu sve gore tako da nije ni čudno što se nalazimo na posljednjim ili pretposljednjim mjestima ako govorimo o životu građana", rekla je Marić.
Kako kaže, takozvane ekonomske analitičare koji misle kako se samo povećanjem cijena akciza trebaju povećati budžeti institucija nije uopće željela komentarisati.
"To je jednokratna priča ako uporedimo sve ostale parametre vezane za ova poskupljenja. Sve manji broj ljudi živi u BiH, a sve su veći nameti. Ne znam da li ćemo i kako tu razliku stići. Postavlja se pitanje i šta će nova poskupljenja donijeti penzionerima i ljudima koji imaju najniži lični dohodak. O tome niko ne razmišlja, čak ni sindikati", kazala je Marić.
Ističe da je sada aktuelna priča o povećanju najniže plaće, koja čak i povećana ne može osigurati primaocima da kupe osnovne životne potrepštine i plate režije u toku jednog mjeseca.
"Svjedoci smo da vikendom imamo za 50 ili 60 feninga navodna pojeftinjenja kafe, a onda već naredne sedmice dolazi do poskupljenja. To je zavaravanje. Znamo da je pola kilograma kafe već sada 6 KM, a kilogram je 12 KM. To je poskupljenje u odnosu na prethodni period. Zanimljivo je i da sada imamo pakovanja kafe od 375 grama, što znači da mi smanjujemo gramažu, ali to ne utječe na količinu novca koji mjesečno izdvojimo za određeni proizvod", rekla je ona.
Podsjeća i da je šećer u BiH već dostigao cijenu od 1,50 KM te da je u našoj zemlji jedino zaustavljen rast cijena brašna, ali da je upitan i njegov kvalitet. Dodaje da će se, povećaju li se cijene energenata poput goriva, povećati i cijene svih ostalih proizvoda u BiH.
Marić smo pitali i kako komentariše nesrazmjer između prosječne plate i potrošačke korpe u našoj zemlji. Ona je odgovorila da je prosječna potrošačka korpa lista želja četveročlane porodice u BiH.
"Tu potrošačku korpu koja je oko 1.800 KM samo zaposlenici u vladi i visoki vrh politike mogu sebi osigurati. Jedan radnik koji je proveo 40 godina u nekoj firmi da bi danas imao penziju od 270 KM ili 320 KM ne može pričati ni o kakvoj potrošačkoj korpi", ističe Marić.
Zaključila je kako ekonomska tranzicija nikada nije zaživjela u BiH s obzirom na to da je evidentno kako u našoj državi nema stranih investicija, a ni otvaranja novih radnih mjesta.
"Mi imamo samo politička zapošljavanja u institucijama, ali ona ne ne doprinose dodatnim vrijednostima. Svi mi koji ostajemo živjeti u BiH za godinu ili dvije dana doživjet ćemo ogroman ekonomskih krah. U ovoj zemlji i porodica, a i država žive od kredita", rekla je Marić.
Predsjednik Udruženja "Klub potrošača srednje Bosne" Nevzudin Vihrić rekao nam je kako u BiH cijene svakodnevno rastu, što nikako nije dobro za potrošače.
"Ne znamo uopće ko se može alarmirati da to zaustavi, jer je slobodno formiranje cijena. U 2017. godini ako cijene energenata budu ovako rasle onda sve u BiH mora poskupjeti. Tu neće ostati pošteđen nijedan od artikala, jer su svi vezani za energente", kazao je Vihrić.
On smatra da u BiH postoji nekontrolisan priliv novca s obzirom na to da je evidentan nesrazmjer između potrošačke korpe i primanja građana BiH.
"Nemoguće je da neko ima plaću 300 KM dok nam za korpu treba 1.800 KM. Pitanje je odakle dolazi novac u BiH. Nemoguće je da se na taj način može preživjeti. Vjerovatno je riječ o novcu koji dolazi porodicama izvana i crnom tržištu", zaključio je Vihrić.
