Novi zakon o državnoj službi: Hoće li Vlada FBiH ponovo pokušati politizirati državnu službu?
Krajem 2016. godine Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine donio je odluku u kojoj stoji da Zakon o državnoj službi u FBiH nije u skladu s Ustavom FBiH te se stoga stavlja van snage. Riječ je o zakonu koji je aktuelna parlamentarna većina usvojila uprkos žestokim kritikama međunarodne zajednice, nevladinih organizacija i opozicionih političkih stranaka.
Ovakvu odluku Ustavni sud FBiH donio je rješavajući zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je podnio potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović.
Dunović je u razgovoru za Klix.ba kazao je da je od samog Prijedloga zakona o državnoj službi u Federaciji BiH bilo jasno da se radi o pokušaju politizacije javne uprave.
"Prekršene su procedure, hitni postupak bez valjanog obrazloženja, pozivi za sjednice su poslani protivno propisanim rokovima, Ured za zakonodavstvo nije se izjasnio o zakonu prije upućivanja u parlamentarnu proceduru, a ipak je po hitnom postupku usvojen u oba doma Parlamenta FBiH. Sve su to stvari na koje parlamentarna većina navikava građane u proteklih godinu dana, ne samo ovim zakonom, pokušavajući to prikazati kao normalan demokratski proces. Smatraju da broj ruku može biti 'jači' od ustavnosti", rekao je Dunović.
Dodao je kako smatra da je parlamentarna većina zloupotrijebila Parlament Federacije BiH, krijući svoje namjere iza institucije Parlamenta pa i Vlade Federacije BiH.
"Treba jasno reći da nisu samo prekršene procedure, već je pokušano i kršenje ljudskih prava i međunarodnih konvencija koje su sastavni dio Ustava, a sve s ciljem kontrole radnih mjesta. Radi se o pokušaju kršenja elementarnog prava na rad, samo iz razloga što neki rukovodeći državni službenik ne želi biti u službi političke stranke, već ima namjeru profesionalno obavljati radne zadatke", kazao je Dunović.
Potpredsjednika FBiH smo pitali i kako komentariše činjenicu da se Vlada FBiH oglušila na upozorenja opozicije, NGO sektora, OHR-a i Evropske komisije da se ne ide sa usvajanjem sada već neustavnog zakona o državnoj službi FBiH.
"O navedenim problemima vladajuću većinu su upozoravali predstavnici opozicije, nevladinog sektora, pojedinih državnih službenika pa i OHR-a i međunarodne zajednice. U posljednjem izvještaju Evropske komisije je jasno navedeno da je baš ovaj zakon vratio Federaciju BiH deset godina unazad kada je riječ o reformi javne uprave i da se javna uprava politizuje više nego ikada", kazao je Dunović.
Istakao je da se ovakvim zakonom, pored kršenja procedura, politizacije javne uprave, narušavanja ljudskih prava, vraćanja unazad kada je riječ o reformi javne uprave, pokušalo i eliminisati svako institucionalno znanje koje posjeduju rukovodeći državni službenici.
"Primjera radi, ukoliko u nekom ministarstvu s novom Vladom i novom garniturom ministara, sve pomoćnike ministara, sekretare domova Parlamenta FBiH, sekretara Vlade FBiH i svih ostalih federalnih institucija imenujemo na izborni period od četiri godine, postavlja se pitanje ko će prenijeti znanje, informacije i nastaviti projekte koji su već započeti? Možda je cilj da se Federacija svake četiri godine gradi od nule. Jednostavno sam osjećao političku, a i moralnu obavezu prema građanima, vidjevši sve potencijalno negativne efekte ovakve regulative, da reagujem i u opsežno pojašnjenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti navedenog zakona tražim mišljenje Ustavnog suda Federacije BiH", rekao je Dunović.
Na pitanje da li očekuje da će novo zakonsko rješenje biti s ciljem smanjenja javne potrošnje ili da će se eventualno opet pokušati politizacija, Dunović je odgovorio da se iskreno nada kako će se odustati od politizacije, jer je ovom presudom Ustavnog suda jasno dato do znanja šta je bila namjera kod donošenja, sada već nevažećeg i neustavnog zakona.
"Kao što sam već pojasnio, kada se uzme u obzir šta je sve prekršeno, siguran sam da su parlamentarci koji su glasali za ovakav zakon sigurno znali šta rade, sigurno su bili svjesni da će prekršiti Ustav Federacije BiH, a ipak su to uradili i ignorisali sve argumente koji su im bili predočeni. To je neodgovorno ponašanje prema instituciji koju predstavljaju i prema samoj državi. Zabrinjavajuće je da se u periodu od podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti pa do same presude pojedini visokopozicionirani političari, kako u izvršnoj, tako i u zakonodavnoj vlasti, pokušavaju predstaviti reformatorima koji zapravo smanjuju birokratski aparat u FBiH", rekao je Dunović.
Već godinama se u našoj zemlji zbog prevelikog broja uposlenih u javnom sektoru priča o otpuštanju budžetskih korisnika. Takav reformski potez je ipak ostao samo mrtvo slovo na papiru.
"Ovdje je bilo riječi o novim radnim mjestima u administraciji uz zadržavanje postojećih. Reforma podrazumjeva smanjenje administracije, koja se ne mora raditi otpuštanjem, već su moguće i prekvalifikacije, prirodni odliv kroz penzionisanje i niz drugih mjera, ali nikako duplanje službenika na istim radnim mjestima, što bi ovakav zakon, da je primijenjen, proizveo", kazao je Dunović.
On je rekao da ga kao građanina BiH zabrinjava to što Parlament Federacije BiH, odnosno pojedinci iz Parlamenta koji se kriju iza institucije i tako nanose trajnu štetu Federaciji BiH, ignorantski odnose prema proceduri usvajanja ovog i drugih zakona po hitnoj proceduri bez valjanog argumenta za hitnost, što ne slušaju glas opozicije koja ih je na to upozoravala, kao ni glas međunarodne zajednice i što više uopće ne obraćaju pažnju ni na glas naroda.
"Mislim da je ova presuda Ustavnog suda FBiH velika pobjeda ustavnosti i poraz parlamentarne većine za koju se nadam da će shvatiti da se brojem ruku ne mogu poništavati Ustav FBiH i međunarodne konvencije, kršiti ljudska prava i voditi sve nas u prošlost krijući se iza institucija Federacije BiH i predstavljajući se velikim reformatorima", zaključio je Dunović.
Iz Delegacije Evropske unije u BiH kazali su nam da je Evropska komisija primila k znanju presudu Ustavnog suda FBiH kojom se ukidaju amandmani na Zakon o državnim službenicima FBiH te potiče vlasti da zajedno radi sa stručnjacima iz Komisije i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj i SIGMA-e kako bi, putem dijaloga pod okriljem Specijalne grupe za reformu javne uprave, razgovarali u kojem obimu bi bile potrebne izmjene zakona, ili drugi vidovi mjera.
"Takav proces treba biti u skladu s principima javne uprave u pogledu depolitizacije, kako bi se očuvala stabilnost i nezavisnost državne službe. Bilo koji pokušaj dalje politizacije srednjih i viših pozicija u upravi treba izbjegavati, jer bi to moglo ozbiljno ugroziti nepristrasnost, efektivnost i meritokratiju državne uprave", rekli su iz Delegacije EU.
Dodaju da uopće gledano, javna uprava treba funkcionisati na principima profesionalizma, odgovornosti, političke neutralnosti, efikasnosti i efektivnosti, kako bi država mogla preuzeti obaveze članstva u EU.
"Reforma javne uprave je od ključne važnosti za evropske integracije i proces ekonomskog razvoja. Cilj boljeg upravljanja je bitan, ne samo za proces pristupanja EU, već i za podršku ekonomskoj aktivnosti i otvaranju radnih mjesta. Promovisanje dobrog upravljanja u zemlji koja je aplicirala za članstvo u EU treba dugoročno građanima omogućiti da uživaju iste standarde javnih službi koje uživaju državljani članica EU", kažu iz Delegacije EU.
Program menadžer u Centrima civilnih inicijativa (CCI) Adis Arapović kazao je kako je ranije upozoravao da parlamentarna većina i politička sila ne predstavljaju dobar put kao što se pokazalo i na usvajanju Zakona o državnoj službi koji je kasnije proglašen neustavnim.
"Mi smo upozoravali Vladu FBiH šta će se desiti ukoliko usvoje takav zakon o državnoj službi, a oni su se na sve dobronamjerne kritike oglušili. Iza njih je godinu i po dana izgubljenog vremena", rekao je Arapović.
Istakao je da je Vlada FBiH u međuvremenu sama sebi srozala kredibilitet u očima Evropske unije i svih onih koji prate reforme u našoj zemlji.
"Napravili su atmosferu u kojoj instrumentaliziraju reformsku agendu. Ne treba zaboraviti da su oni u pokušajima da reformišu državnu službu neprihvatljivo rješenje predstavljali kao reformski potez", kazao je Arapović.
Dodaje ipak da su stvari suprotne s obzirom na to da je Evropska unija od samog početka upozoravala da takav Prijedlog zakona o državnoj službi nije prihvatljiv.
"Kompletna javna uprava morat će se u ovoj godini sužavati. To uključuje i broj radnih mjesta i plaće i ukupne troškove javne uprave. Javna uprava mora se tretirati kao služba, jer državna služba čini tek petinu javne uprave", rekao je Arapović.
Kako kaže, u sve to spadaju brojne agencije i službe poput famozne Finansijsko-informatičke agencije (FIA).
"Osamdeset posto troškova je izvan državne službe, a fokus javnosti i međunarodne zajednice je na državnoj službi. To je pogrešno i mi smo u decembru poslali entitetskim vladama inicijativu da se donese zakon o javnim službenicima, a ne državnim službenicima", kazao je Arapović.
