Ovaj program ima za cilj deinstitucionalizaciju osoba sa intelektualnim teškoćama, što praktično znači povratak ovih osoba iz institucija zatvorenog tipa u svoje lokalne zajednice. Do sada je 50 osoba iz Sarajeva, Zenice, Jajca i Bosanskog Petrovca započelo svoje nove živote u zajednici nakon povratka iz institucija, te im je omogućeno da se integrišu u društvo.
Direktor Saveza SUMERO Haris Haverić, istakao je da će nastavak saradnje sa Fondom otvoreno društvo BiH uticati na širenje procesa deinstitucionalizacije i na druge gradove u BiH.
“Program Život u lokalnoj zajednici iza sebe ima vidljive rezultate. Cilj nam je potaknuti dalji razvoj procesa deinstitucionalizacije kako u Federaciji BiH tako i u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu. U narednom periodu planiramo omogućiti povratak 100 osoba s intelektualnim teškoćama iz institucija zatvorenog tipa u njihove lokalne zajednice. SUMERO će nastaviti sa razvijanjem servisa podrške i novih stambenih zajednica u sredinama koje žele da osobe sa intelektualnim teškoćama budu njihovi sugrađani“, rekao je Haverić te jasno naglasio da deinstitucionalizacija nema alternativu i da osobe sa intelektualnim teškoćama imaju pravo na izbor gdje će i s kim živjeti.
Proces deinstitucionalizacije je obaveza države kao potpisnice UN Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i kao zemlje koja mora reformisati sistem socijalne zaštite na putu priključenja Evropskoj uniji. SUMERO je uz pomoć domaćih i međunarodnih partnera izgradio održiva rješenja za unaprjeđenje sistema socijalne zaštite i servisa podrške u lokalnim zajednicama, koja su bazirana na pozitivnim praksama u razvijenim zemljama, ali i prilagođena uslovima u Bosni i Hercegovini.
Naglašavajući da Fond otvoreno društvo BiH izuzetno cijeni napore Saveza SUMERO da proces deinstitucionalizacije osoba sa intelektualnim poteškoćama zaživi u Bosni i Hercegovini, direktorica Fonda Dobrila Govedarica, navela je da su dosadašnji rezultati bili najbolja preporuka za nastavak saradnje.
“Rezultati deinstitucionalizacije su do sada izuzetni, posebno uzimajući u obzir činjenicu da su korisnici postali društveno korisne osobe koje su se zaista integrisale u društvo. Ono što bismo mi kao Fond za otvoreno društvo BiH voljeli vidjeti je da ministarstva, službe za socijalni rad i sve ostale institucije koje su nadležne, prepoznaju značaj ovog procesa i podrže SUMERO i sve druge organizacije koje problem osoba sa intelektualnim poteškoćama žele rješavati na jedan humaniji način“, istakla je Govedarica.
Na području BiH još uvijek preovladava tradicionalno zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u institucijama azilnog tipa. To predstavlja oblik segregacije i getoizacije koji u savremenom svijetu nije prihvaćen, te transformacija klasičnih institucija postaje zahtjevom niza UN-ovih konvencija i ulazi u područje poštovanja ljudskih prava. U Bosni i Hercegovini postoji 6 ustanova za zbrinjavanje osoba sa intelektualnim teškoćama u kojima je smješteno 2.000 osoba, od kojih je 120 maloljetne djece.
SUMERO i Fond otvoreno društvo BiH, strateški su opredijeljeni ka promoviranju ljudskih prava i putu ka društvenoj pravednosti i jednakosti.
Erko Jun ostvario dječačke snove u Dubaiju: "Od pokvarenih bicikala do Rolls-Roycea"
