"Mi smo protiv tog zakona prije svega zato što je suprotan članu osam Konvencije o zaštiti ljudskih prava i veoma je protivan osnovnim ljudskim pravima zato što se sada uvodi videonadzor i obrada biometrijskih podataka", rekao je Nović za RTRS.
On je ocijenio da je to veoma opasno, jer se biometrijski podaci mogu i treba da uvedu tamo gdje je riječ o teškim oblicima narušavanja javnog reda i mira, bezbjednosti i nekih drugih osnovnih prava, a videonadzor samo služi u zaštiti privatne i javne imovine.
Nović je rekao da je Agencija za zaštitu ličnih podataka decidno objasnila da se takvi podaci ne smiju ni slučajno koristiti i da ne postoji takav javni interes da bi se ti podaci na taj način koristili.
Prema njegovim riječima, uvođenje videonadzora na oko 5.500 glasačkih mjesta kod građana bi "stvorilo nelagodu, strah da ih neko prati da li će glasati, ako će glasati, da li su došli sa porodicom".
"Još opasnija stvar je korištenje biometrijskih podataka, što znači otiska prsta. To je, možda, i najsuptilnija i najzaštićenija stvar kod ličnih podataka i zato je nevjerovatno da je nekome, uprkos tako negativnom stavu Agencije, stalo da taj zakon prođe", naglasio je Nović.
On je dodao da je i Centralna izborna komisija izrazito protiv takvog zakona, "a CIK je najodgovorniji i jedini, praktično, odgovoran za provođenje zakona".
"Ovaj zakon, ukoliko bi bio usvojen, apsolutno je neprovodiv. Nema dileme da on ne može biti provodiv na izborima 2018. godine, do oktobra se to nikako ne može završiti", naveo je Nović.
Prema njegovim riječima, kada bi ovaj zakon bio usvojen i počela njegova primjena, čak da se izbori po njemu održe, postojala bi mogućnost da budu poništeni po zahtjevu onih koji su nezadovoljni rezultatima izbora.
Nović je dodao da bi to moglo dovesti do "novog haosa u BiH". "Dobili bismo potpuno isto stanje kao što je u Mostaru", rekao je Nović.
On je naveo da su to što se u zakonu predlaže nekoliko tehničkih elemenata, prije svega videonadzor, obrada biometrijskih podataka i skeniranje glasačkih listića, veoma krupne i ozbiljne stvari.
"Kada bi se gledalo formalno-pravno i kada bi se slušali brojni stručnjaci koji su govorili u vezi sa tim, to bi koštalo, ne 13 miliona, sa kojima se samo pro forme izašlo u obrazloženju zakona, već gotovo svi u CIK-u procjenjuju, a objavili su i u svojoj knjizi, da bi to koštalo više od 150 miliona u BiH", naveo je Nović.
On je rekao da je zakon već rađen u novembru i imao je svoju radnu verziju kada je zatraženo mišljenje Agencije za zaštitu ljudskih podataka BiH o tom tekstu, a u decembru je, praktično, bio potpuno završen.
"Čak i u popratnom aktu na zakonu koji je upućen Predstavničkom domu precizno piše da zakon treba hitno razmotriti zato što nije preporučljivo da se zakon mijenja u izbornoj, 2018. godini, a samo je promijenjen datum na tom osnovnom tekstu iz čega se vidi da je završen u decembru", rekao je Nović.
On je naveo da se "sa tim zakonom odugovlačilo jer se htjelo dovesti u cajtnot parlament BiH i da se na taj način po hitnom postupku provuče kroz parlamentarnu proceduru".
Nović (SNSD) rekao je da je sjednica Doma naroda prije dva dana prekinuta zato što je delegat Fahrudin Radončić to zatražio zbog obaveza koje je imao na Sudu BiH.
