Zakon je podržalo 57 poslanika, protiv su bila dva, dok je troje bilo suzdržanih.
Posebnoj sjednici nisu prisustvovali bošnjački i hrvatski poslanici Koalicije "Domovina" (SDA, SBiH, HSP), jer smatraju da je ovo nastavak protivustavnog i antidejtonskog djelovanja entitetskog parlamenta, što treba da sankcinišu predstavnici međunarodne zajednice, jer je Ustvani sud BiH osporio kao neustavan 9.januar, kao Dan RS-a.
Najavili su i mogućnost potpunog napuštanja rada u Narodnoj skupštini RS-a, ogorčeni i zbog dodjele skupštinskih priznanja presuđenim ratnim zločinicima Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku te Biljani Plavšić.
Zakon o Danu RS-a oštro su kritikovali i poslanici opozicije u Narodnoj skupštini, uz tvrdnju da ovim vladajuće stranke u RS-u ustvari ukidaju 9.januar kao praznik RS-a, jer je njegovo obilježavanje sada "fakultativno", što su u SNSD-u negirali.
Vlada RS-a je kao poseban zakon predložila Zakon o Danu RS-a, nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo član Zakona o praznicima RS-a koji je precizirao 9.januar kao praznik i Dan RS-a.
Zakon o Danu RS-a ima svega četiri člana, u kojima je navedeno da je 9.januar Dan RS-a, te da se obilježava i praznuje kao sekularni praznik.
"Vlada RS-a svojom odlukom uređuje način obilježavanja i praznovanja Dana RS-a – navodi se u trećem članu ovog zakona.
Uz Zakon je danas usvojen i zaključak SNSD-a kojim Narodna skupština obavezuje Vladu da izvrši usklađivanje Zakona o praznicima u dijelu koji se odnosi na ispoljavanje vjerskih sloboda.
U obrazloženju Zakona se podsjeća da je Odlukom Ustavni sud Bosne i Hercegovine 26. novembra 2015. godine utvrdio da je neustavan 9.januar kao Dan RS-a.
Komisija za provođenje referenduma je 25. septembra 2016. godine provela referendum o 9.januaru kao Danu RS-a, iako je Ustavni sud BiH zabranio njegovo održavanje.
Ministrica uprave i lokalne samouprave RS-a Lejla Rešić je navela u završnoj riječi da je jasno da je 9. januar republički praznik i da su u pripremi ovog zakona "izabrali glas naroda".