NVO: Ključni problemi Srba povratnika u FBiH su zapošljavanje i povrat imovine
Napomenuli su da je veći dio njihove imovine uništen, da većina nije ni mogla vratiti svoju imovinu jer je potrebno priložiti dokaz o vlasništvu jedan kroz jedan, što mnogi nisu mogli uraditi jer je malo onih koji su imali takvo vlasništvo nad imovinom.
Također, istaknuli su problem zapošljavanja u entitetskim, kantonalnim i općinskim institucijama i organima vlasti gdje bi trebalo biti najmanje 30 posto zastupljenosti svakog od tri konstitutivna naroda po popisu iz 1991. godine kako su propisali ustavi i zakoni.
Kako bi ilustrirao podatak o malom broju zaposlenih Srba, predsjednik Odbora za zaštitu Srba u Federaciji BiH Đorđe Radanović za primjer je uzeo podatke o broju Srba zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Potvrdio je da je u toj instituciji 2017. godine od 329 zaposlenih bilo 10 Srba, a od 19 rukovodećih pozicija (načelnici uprava, odjela i sektora) bilo je 17 Bošnjaka i dva Hrvata.
Radanović kao i Ignjat Simić iz Saveza općinskih udruženja izbjeglih i raseljenih osoba Republike Srpske pozvali su novinare da istraže koji je to broj Srba zaposlenih u federalnim i kantonalnim institucijama, kao i broj Bošnjaka u republičkim institucijama drugog bh. entiteta.
Simić je ocijenio da bolji položaj od Srba u Federaciji imaju migranti koji posljednjih mjeseci ilegalno ulaze u BiH, ali i dodao da za sve ne krivi predstavnike vlasti u Federaciji nego i u Republici Srpskoj za koje kaže da nisu učinili dovoljno za povratak Srba.
Osvrnuli su se i na promjenu naziva ulica u Sarajevu nakon proteklog rata tvrdeći da su izmijenjeni oni nazivi koji su dati prema herojima antifašističke borbe srpske nacionalnosti, ali i oni koji asociraju na bilo šta srpsko.
Radanović, koji ujedno predstavlja i kooridnaciju udurženja Srba najavio je podnošenje inicijative za izmjene naziva ulica gradskom i općinskim vijećima te Kantonalnoj skupštini Sarajeva.
Kazao je i da njegova tvrdnja ne ide u pravcu da je u Banjoj Luci situacija drugačija, ali napominje da Banja Luka ne pretendira da bude glavni grada države te da bi Sarajevo kao glavni grad BiH trebao imati multietnička obilježja.
Sporna je i činjenica što niti jednom za potpredsjednika Federacije BiH nije izabran Srbin povratnik, nego je to uvijek bio Srbin koji je tokom rata bio u Sarajevu, dok je u Republici Srpskoj entitetski potpredsjednik iz reda Bošnjaka bio uvijek Bošnjak povratnik.
Pitanja koja ukazuje na neravnopravan položaj Srba u Federaciji BiH nastojat će rješavati postepeno u cilju vraćanja njihove imovine, većeg zapošljavanja i promjena naziva ulica i trgova.
