O novom zakonu o VSTV-u: Kome smeta provjera imovine osoba iz bh. pravosuđa?
Međutim, potpisnici pisma su imali više zamjerki, upozorivši da će se ono što je prihvatilo Vijeće ministara negativno odraziti na transparentnost i pitanje provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija. Nisu precizirali, konkretizovali ono neprihvatljivo u nacrtu izmjena Zakona o VSTV-u.
Pitanje imovine
Korajlić pretpostavlja da je ključni problem u načinu objave i provjere imovinskih kartona osoba iz pravosuđa. Strane i međunarodne institucije traže da se potpuno prihvate prijedlozi Venecijanske komisije kao savjetodavnog tijela Vijeća Evrope za pravna pitanja. Kada je u pitanju imovina, Venecijanska komisija, između ostalog, traži:
- Da se podnose izvještaji o imovini i srodnika onih koji imaju pravosudne funkcije, što se odnosi na bračne partnere, drugove i sve ostale koji žive u njihovom domaćinstvu;
-
Preciziranje podataka o prihodima;
-
Sveobuhvatne izvještaje koji se mogu mijenjati svake godine;
-
Nezavisnost organa koji će provjeravati izvještaje o imovini.
Korajlić je napomenula da je frustrirajuća praksa da se godinama radi na određenim zakonskim rješenjima, da godinama budu u proceduri i onda se desi da se na sami dan usvajanja na Vijeću ministara mijenjaju odredbe.
"To se dešavalo u slučaju Zakona o javnim nabavkama, kao i u slučaju svih ostalih reformskih prioriteta EU", dodaje.
Ukazala je da se dešava da Vijeće ministara na sami dan usvajanja zakona uvodi svoje izmjene zbog čega javnost vrlo često određeni vremenski period i ne zna šta je zapravo prihvaćeno. Time ne postoji prilika da se uporedi ono što je predloženo do usvajanja na Vijeću ministara sa onim što je usvojeno na Vijeću ministara. Za nju je to pokazatelj netransparentnosti.
Da li se lobira protiv prijedloga Venecijanske komisije?
Na pitanje da li neko iz pravosuđa lobira da se ne prihvati ono što je predložila Venecijanska komisija, Korajlić je odgovorila da je poziv osoba iz pravosuđa na privatnost utemeljen, ali da se to može osigurati neobjavljivanjem osjetljivih podataka. Istakla je neke od argumenata nositelja pravosudnih funkcija.
"Argumente koje smo dobijali od pojedinih tužilaca i sudija jeste da bi njihova nasljeđena imovina mogla biti predmet špekulacija u javnosti. No, prema zakonu, u imovinskom kartonu se mora istaći način sticanja imovine te time otkloniti sumnja i priliku za špekulacije. Često su navodili i to da ako se zna da imaju novac na štednji, neko će im prijetiti i bit će u riziku od krađe. Dakle, pitanje sigurnosti", ukazala je.
Međutim, kako je kazala, ono što stalno potencira jeste da javni interes mora biti iznad i da je transparentnost jedini način da se osigura njihova odgovornost te da javnost može provjeravati podatke iz imovinskih kartona.
Podsjetila je da nije prvi da se ne poštuju preporuke Venecijanske komisije te da izmjene Zakona o VSTV-u predstavljaju prelazno rješenje do kreiranja novog zakona. Smatra da će mnogo više problema biti prilikom usvajanja novog zakona o VSTV-u.
Korajlić je stava da se ne može smatrati da je Bosna i Hercegovina zadovoljila ono što EU traži po pitanju pravosuđa ako u potpunosti ne prihvati prijedloge Venecijanske komisije.
Snimljeno hapšenje vozača koji je uletio u masu u Magdeburgu: Saudijac se mirno predao policajcima
