Obilježavanje 78. godišnjice Igmanskog marša: Prisjećanje na dan kada se ledila krv u žilama
Velika međunarodna manifestacija antifašizma povodom obilježavanja 78. godišnjice legendarnog Igmanskog marša, počela je u 9 sati ujutro polaskom autobusa ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Održana je kraća pauza na Plandištu, mjestu gdje je kolona Prve proleterske krenula uz Igman. Nakon polaganja cvijeća na partizansko i šehidsko spomen obilježje na Brezovači i predaje zastave Prve proleterske brigade komandantu marša, kolona je krenula prema Velikom polju. Kolona je oko 13 sati stigla kod centralnog spomenika Prve proleterske brigade, gdje je priređen program, te zajednički ručak i druženje na platou. Učesnici će položiti cvijeće i na šehidska mezarja na Igmanu.
"Svake godine treba da se sjetimo, da na mlađe prenesemo, da nikad ne zaboravimo veliko pregnuće, kada smo prema nebu, prema slobodi koračali, a krv se u venama ledila", jedna je od poruka koja je danas poslana sa Igmana.
Igmanski marš jedna je od najpoznatijih i najslavnijih epizoda iz perioda Narodno-oslobodilačke borbe i jedinstvena operacija te vrste u svijetu.
Krajem januara 1942. godine, poslije okršaja na Pjenovcu i na Bijelim vodama, Prva proleterska brigada na Romaniji našla se opkoljena jakim njemačkim snagama.
Štab Prve proleterske brigade održao je savjetovanje u selu Sirijevićima. Trebalo je proći pored Sarajeva, preko Igmana, prema oslobođenoj Foči.
Kolona od 500 boraca 25. januara krenula je na marš i za dva dana stigli su u Sarajevsko polje. Najteži zadatak bio je početak uspona na Igman. Prelaz preko Igmana izveden je noću između 27. i 28. januara, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći. Taj marš je postao legenda, a četrdeset teško promrzlih boraca prebačeno je na liječenje u Foču, gdje su podnijeli nadljudske bolove amputiranja promrzlih dijelova tijela bez narkoze.