Obilježavanje godišnjice smrti kraljice Katarine Kosače u Blagaju probudilo nacionalne tenzije
Godišnjica smrti posljednje bosanske kraljice obilježena je na tvrđavi Hercega Stjepana Kosače u Blagaju, uz polaganje cvijeća, paljenje svijeća i uz kulturno-umjetnički sadržaj te iznošenje pojedinih podataka o njenom životu i djelu. Tom prilikom je između ostalog kazano kako je ideja bila da se zaštiti važnost i uloga kraljice Katarine u BiH i za Hrvate u BiH, ali i da se zaštiti sama tvrđava, koja je jednim djelom prepuštena zaboravu.
Istaknuto je kako je to prvi put da je održan komemorativni skup za Katarinu Kosaču u njenom rodnom mjestu, te da je cilj da taj događaj postane tradicija.
Ovaj događaj oštro je osudila Koordinacija NVO Blagaj te saopćenjem za javnost koje potpisuju Sead Salčin, Arif Fazlić i Avdo Idriz poručila da se radi o provokaciji građana Mostara i da takve skupove stanovnici Blagaja nikada neće prihvatiti.
"Planirani sadržaj manifestacije s jednonacionalnom ikonografijom, izmišljenim obilježjima Mostara i obilježjima paratvorevine Herceg-Bosne na lokalitetu Starog grada Blagaja je bio politički skup s folklornim sadržajima i iskrivljenim historijskim činjenicama, koji je imao za cilj provokaciju građana Mostara", ističu iz Koordinacije NVO Blagaj.
Naglašavaju da je herceg Stjepan Kosača bio veliki bosanski feudalac i mudar upravitelj, koji je u svoje vrijeme spajao istočne i zapadne kulture. Ističu da je njegov sin Ahmet-paša Hercegović bio veliki osmanski vezir, a kćerka Katarina Kosača-Kotromanić supruga bosanskog kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, na koju su građani Blagaja posebno ponosni.
"Iz navedenih razloga, kao i neprihvatanja istinitih i historijskih činjenica iz prošlosti i presuda Međunarodnog suda u Hagu po pitanju Herceg-Bosne, sadržaji koje imaju nisu dobrodošli na Starom gradu Blagaju", navode iz Koordinacije NVO Blagaj.
Poručuju da stanovništvo Blagaja nikad neće prihvatit održavanje ovakvih skupova, "jer je poruka koju oni šalju u Blagaju neprihvatljiva".
"Blagaj je od svog postanka svjetski poznata turistička destinacija i svaki dolazak u tom pogledu je prihvaćen i moguć, ali bez izmišljenog grba Mostara s križem iz 1452. godine i obilježja paratvorevine Herceg-Bosne", poruka je Koordinacije NVO Blagaj.