Obilježavanje koje produbljuje podjele, tzv. Herceg-Bosni bit će presuđeno u Hagu
"Dana, 28. avgusta 1993. osnovana je takozvana HRHB, a do tada struktura koja će i formalno tog datuma preuzeti ulogu da je vodi, pripremila je sve elemente za nastavak djelovanja prema pripremljenom planu kreiranom u Zagrebu. Dokazano je da je ovaj plan dorađen dalje na relacijama Grude, Široki, Mostar, ili Grude, Ljubuški, Čitluk, Mostar, ili Grude Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar. HVO je proveo etničko čišćenje na svim ovim relacijama, a žestina i obim zločina je zavisio isključivo od broja nehrvata u tim mjestima", kažu iz Udruženja logoraša Mostar za Klix.ba.
Logoraši podsjećaju da su do marta, aprila i maja 1993. godine Armija RBiH i HVO djelovali na različite načine udruženo u nastojanju odupiranja agresiji srpskocrnogorskih četničkih jedinica pod okriljem JNA.
"Zar je potrebno poslije 24 godine podsjećati na dokaze, ubijene na vlastitom pragu, nestale, ogroman broj logoraša, zapaljene i opljačkane kuće i stanove, sistematsko pljačkanje privrednih preduzeća i drugih institucija. Djelovanje istih ovih struktura i nakon gotovo četvrt vijeka, logoraši Mostara vide kao pokušaj zaštite opljačkane imovine, preduzeća, kuća, stanova, nekadašnjih nosioca i njihovih pomagača", navode dalje iz Udruženja logoraša Mostara.
Logori, Heliodrom, Dretelj, Koštana u Stocu, Ljubuški, Široki Brijeg, Gabela, Čapljina... kao mjesta na kojima se osjeća ljudska patnja i pred kojima bi iole pošten stanovnik Bosne i Hercegovine, navode dalje logoraši, makar osjećao pietet, kreatori i nalogodavci ubistava i formiranja logora, polažu vijence na početak mjesta na kojem je zagrebački plan preuzet i dorađen, te želi da kulminacijom u Mostaru i preuzimanjem nove verzije istorije i djelovanja u budućnosti, pisane rukom nalogodavca ovih zločina, zaštiti otete živote i opljačkanu imovinu.
Politička avantura sa nesagledivim posljedicama
"Bez suda, bez posljedica, bez stida. Neće moći! Pozivamo međunarodni sud u Haggu da kulminacija zločinačkog plana nakon 24 godine, završi pravosnažnim presudama, koje će omogućiti građanima na ovim prostorima da prihvate svoju historiju i okrenu novi list u boljoj budućnosti", zaključuju iz Udruženja logoraša Mostar.
Iz mostarskog odbora Socijaldemokratske partije ponovoljen je stav o pogubnosti jedne takve politike, a posebno pokušajima oživljavanja iste.
"Mišljenja smo da je to bila jedna politička avantura sa nesagledivim posljedicama. O promašenosti takve ideje najbolje svjedoči i dužina njenog trajanja kao i procesi koji se vode pred Haškim sudom protiv organizatora i rukovodilaca Herceg-Bosne. Oživljavanje ideje HB i u primisli vraća nas daleko u prošlost i ponovno otvara najmračnije stranice istorije ovih naroda. Bosna i Hercegovina svakako treba krenuti u jednom drugom smjeru, smjeru izgradnje međusobnog povjerenja i tolerancije, smjeru evropskih integracija i prosperiteta, a to Herceg-Bosna nije zasigurno", kazao nam je Edin Zagorčić, predsjednik Gradskog odbora SDP Mostar.
Ukradena sintagma
Politolog Husein Oručević na svoj način komentariše današnje obilježavanje.
"Kako mi riječi i život mogu ukrasti? Tokom osamdestih godina prošloga vijeka moja omiljena knjiga bila je "Mostar u Herceg Bosni" Huseina Čišića. Autistično sam s njom u san ulazio, jutra s istom započinjao. Ako sam uspio srasti i rasti sa svojim gradom, onda mi je u tom naumu neizmjerno pomogao Čišić. Herceg Bosna za mene je bila mistična krajina, daleka i nedokučiva, a njen sadržaj me osnaživao, hrabrio, načinio razboritijim i identitetski određenim. I kada sam vjerovao da me bajke izdati ne mogu, da me uvijek podržavaju u otkrivanju smisla života, pojavila se tvorevina nazvana HR Herceg Bosna. Sve suprotno od moje Herceg Bosne, konstrukt mržnje, podjele i ograničenja. U jednom trenutku se moja Herceg Bosna pretvorila u "osobnu iskaznicu", ušao sam u horor bajku", kaže nam politolog, Husein Oručević.
Valjda nekada treba i odrasti, nastavlja Oručević, bajke su za djecu, a stvarnost za odrasle ljude.
"U trenutku kada sam mislio da je kraj sakaćenju "moje bajke", novo izdanje, poslijeratno, knjige Husein Čišića dokusurilo je moju mističnu krajinu. Više nema knjige pod nazivom "Mostar u Herceg Bosni", sada je možete naći kao Mostar u Bosni i Hercegovini. Zbogom Herceg Bosno!", zaključuje Husein Oručević.
U okviru obilježavanja godišnjice osnivanja tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, održat će se i predstavljanje djela Jadranka Prlića "Prilozi za povijest Hrvatske Republike Herceg – Bosne".
Mijatović se neće kandidovati za predsjednika SDP-a: "Nisu spremni za Srbina iz RS-a"
