Obilježen Evropski dan zaštite ličnih podataka, jednog od osnovnih ljudskih prava
Evropski dan zaštite podataka poznat je još i kao Dan privatnosti, a svrha mu je podizanje svijesti javnosti o pravu na zaštitu ličnih podataka i privatnosti, što predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti svakog demokratskog društva.
Još 2006. godine Vijeće Evrope, uz potporu Evropske komisije, proglasilo je 28. januar Evropskim danom zaštite podataka, između ostalog i zato što se na ovaj datum obilježava godišnjica Konvencije za zaštitu pojedinaca glede automatske obrade ličnih podataka, poznate kao "Konvencija 108", a koja se smatra evropskim temeljem privatnosti i zaštite osobnih podataka.
Ova konvencija je otvorena za potpisivanje upravo 28. januara 1981. godine s ciljem da na teritoriji svake zemlje potpisnice svakoj osobi osigura poštivanje prava i osnovnih sloboda, a posebno pravo na privatnost s obzirom na automatsku obradu podataka koji se na nju odnose.
Konvencija je trenutno na snazi u 47 zemalja članica Vijeća Evrope te u još nekim zemljama koje nisu članice kao što su Urugvaj, Mauricijus, Senegal, Tunis, Cabo Verde i Meksiko, odnosno u 53 zemlje, a pozvane su da pristupe Argentina, Burkina Faso i Maroko. Nakon dugog procesa modernizacije konvencije protokol kojim se izmjenjuje i dopunjuje Konvencija 108 otvoren je za potpisivanje 10. oktobra 2018.
"U izvještajnom periodu je zaprimljeno 148 prigovora nosilaca ličnih podataka. Protiv kontrolora iz javnog sektora podneseno je 79 prigovora, dok je 69 podneseno protiv drugih subjekata kao što su banke, mikrokreditne organizacije, različiti privredni subjekti, predstavnici etažnih vlasnika i fizičke osobe. Imali smo samo jedan zabilježen slučaj krađe identiteta u posljednjih nekoliko godina, poslije se to nije dešavalo. Taj jedan slučaj smo proslijedili nadležnom tužilaštvu jer to prelazi granice prekršajnog postupka", rekla je Samira Čampara iz agencije.
U saopćenju za medije navedena je anketa koja je provedena među učenicima šestog razreda osnovne škole. Anketa je provedena u okviru projekta edukacije djece "Ne ostavljajte svoje tragove na internetu". Od 1.451 ispitanika 1.357 se izjasnilo da posjeduje kompjuter, laptop i pametni telefon, dok je samo 94 reklo da nema ništa od navedenog, 1.284 učenika imaju internet, dok 167 njih nema pristup internetu.
Na pitanje da li učenicima neko traži lične podatke dok su na internetu, 68 posto njih je odgovorilo ne, dok je 25 posto reklo ponekad, a 6 posto da.
Većina ispitanika koristi internet dva ili više sati na dnevnoj bazi, a 80 posto njih ima profile na društvenim mrežama. Interesantno je da je je skoro deset posto ispitanika reklo kako bi izašlo s nepoznatom osobom koju su upoznali na internetu te skoro 11 posto njih prihvata osobe koje ne poznaje u listu prijatelja na društvenim mrežama.
Samira Čampara je dodala i da građani trebaju koristiti internet stranicu Agencije za informisanje o više detalja te da moraju biti oprezni u vezi s tim gdje stavljaju svoje lične podatke. Naglasila je da se građani moraju unaprijed educirati o tome šta znači i predstavlja njihov pristup određenoj stranici.
Svijet nogometa nešto slično nikad nije vidio: Derbi za titulu gledali na ekranu zbog koncerta
