Obilježena godišnjica prokopavanja Tunela spasa koji je Sarajlijama dao snagu za opstanak
Tunel spasa prokopan je 1993. godine ispod piste sarajevskog aerodroma da bi se opkoljeno Sarajevo povezalo s ostatkom bosanskohercegovačke teritorije.
Federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata Salko Bukvarević smatra da ovaj objekt svjedoči brutalnoj agresiji na BiH te preživljavanju Sarajlija.
Istakao je značaj obilježavanja ovog datuma, jer svjedoči borbu građana za slobodu i kazivanje istine o blokadi Sarajeva, koja se nikada nijednom drugom gradu ne smije desiti.
"Tunel spasa je svjedočenje o herojskoj odbrani Armije Republike BiH koji su branili Sarajevo, ali i borbi svakog građanina za preživljavanje", zaključio je Bukvarević.
V.d. direktora Fonda memorijala Suad Zijadić smatra da je prokopavanje Tunela najveća pobjeda Armije Republike BiH, jer je na ovaj način Sarajevo konačno "prodisalo".
Istakao je da su sačuvani mnogi životi te da je to bio jedini način da se Sarajlije snabdiju oružjem za odbranu, hranom, naftom, lijekovima, i svim onim što im je godinama nedostajalo.
Iako nema tačnih podataka o broju ljudi koji su prošli kroz tunel u ratnim godinama, Zijadić smatra da taj broj iznosi više od milion.
Druga korist od ovog tunela je, naglasio je, što je danas od njega napravljen Spomenički kompleks koji dnevno obiđe nekoliko hiljada posjetilaca.
Jedan od vojnika koji je kopao tunel 1993. godine s Dobrinje u pravcu Butmira Nusret Halilbašić prisjetio se tih mjeseci ističući da se najviše sjeća trenutka kada su se pod zemljom susreli kopači iz oba pravca.
"Sjećam se da smo dobili flašu rakije, svi smo bili bučni, a radost je bila velika. Ljudi s ruksacima su čekali da prođu kroz tunel, a među njima je bilo i razdvojenih porodica", poručio je.
Prisjetio se da su mnogi koji su prošli kroz njega, bar jednom udarili glavom o plafon te na taj način dobili vječni suvenir, jer je tunel dosta nizak.
Ovom prilikom otvorena je i izložba fotografija na kojima su portreti ljudi koji su na bilo koji način učestvovali u gradnji Tunela. Među njima su oni koji su došli na ovu ideju, pa do onih građana koji su kopali tunel i postavljali šine.
Sarajevski tunel, od ideje do realizacije, bio je po mnogo čemu jedinstven objekt ove vrste u svijetu. Ta prokopana rupa u zemlji, duga približno 800 metara, s prosječnom visinom od 1,6 m i širinom od 1 m, podsjećala je na sve drugo osim na tunel, ali je zbog značaja postao simbol odbrane Sarajeva.
