Obilježeno 458 godina od osnivanja i 20 godina od reaktiviranja rada Karađoz-begove medrese

Manifestaciju je otvorio hafiz efendija Emin Tucović proučivši suru Bekare. Svim prisutnim u ime osoblja Medrese obratio se direktor Aid Tulek iskazavši zadovoljstvo zbog obilježavanja ovog važnog događaja za Medresu.

"Ovo je poseban trenutak za Mostar, Medresu i za sve nas. Od septembra 1995. godine Medresa je nakon dugogodišnjeg prestanka rada nastavila sa svojim programom u dvorištu Mehmed Koskine džamije. Tada nije imala nikakvih prostora i uslova za normalno izvođenje nastave. Učenici su stanovali po privatnim objektima, profesori nisu imali zbornicu. Danas Medresa ima sve uslove za savremeno obavljanje nastave, a naše izvedene generacije sada su profesionalci u svom poslu", kazao je Tulek.

Pozdravne riječi uputio je u muftija mostarski Salem efendija Dedović kazavši da medresa predstavlja kičmu obrazovanja svih muslimana.

"Medresa predstavlja intelektualnu, obrazovnu i kulturnu ustanovu. Kroz naša velika ulaganja i napore očekujemo da se vrati ono što je uloženo, a to je znanje i kvalitet osoba koje su završile medresu. Medresa je kroz kontinuitet svog postojanja brižno čuvala njegovala i afirmisala tradiciju islama ovdje", kazao je Dedović. Karađoz-begova medresa je od svog nastanka neprestano radila do 1918. godine, nakon čega je njen rad bio obustavljen 77 godina. Ahmed Adilović muftija travnički kazao je kako je za vrijeme Osmanske vladavine na području BiH registrovano oko 100 medresa.

"Smjenom vlasti i dolaskom novih sistema taj broj se polako smanjuje do pred II Svjetski rat. Nakon tog rata, komunistička vlast je zabranila rad svim medresam u BiH osim glavne Gazi Husrev Begove medrese u Sarajevu. Vremenom smo uspjeli smo reaktivirati rad pet medresa u BiH. Nadam se da se neće dogoditi da naše ustanove više ikada prestanu s radom", dodao je Adilović. Sve prisutne zabavljao je hor Karađoz-begove medrese izvodeći brojne kaside.