Potvrdio je to Agenciji Fena direktor Vakufske direkcije Sarajevo Senaid Zajimović, naglašavajući da su građevinski radovi uglavnom završeni, dok je sada fokus stavljen na osiguranje priključaka za vodu, kanalizaciju i plin, te na strujnu mrežu.
"Za takve radove je potrebno kopati kanale, što trebaju odobriti nadležna ministarstva. Nadamo se da ćemo ta odobrenja dobiti uskoro", kazao je on.
Zajimović podvlači da je riješen problem s odabirom keramike, jer je u skladu sa činjenicom da se ovaj objekt nalazi na Listi nacionalnih spomenika BiH bilo nužno pronaći originalnu i specifičnu keramiku špansko-maurskog stila čija je proizvodnja u svijetu uglavnom prestala ili je do četiri ili pet puta skuplja u odnosu na kvadrat najskuplje keramike u BiH.
U konačnici, keramika je kupljena u Turskoj i odabrana je jedna od najkvalitetnijih vrsta koja zadovoljava standarde predviđene projektom.
"U toku je ugradnja i drugih dekoracija u objektu te postavljanje namještaja. Također, fasada je već postavljena i na čeonu stranu objekta, a još se završavaju sitni detalji i dekoracije oko prozora", kazao je.
Izvođači radova imali su problem i s nepostojanjem u BiH originalnog materijala terakote od kojeg je trebalo izraditi 115 zambaka, odnosno ukrasnih ljiljana. I taj je problem riješen, materijal je nabavljen i u toku je postavljanje ljiljana uz rub krova na sve tri strane objekta.
Zajimović se nada da će svi radovi na obnovi hamama biti završeni do kraja godine, ukoliko to budu omogućili tehnički i vremenski uvjeti.
Vakufska direkcija Turske za ovaj je projekt izdvojila oko dva miliona i 600.000 KM.
Objekt Isa-begovog hamama smješten je na 817 kvadratnih metara, a tokom obnove bit će ostavljena izvorna fasada koju je projektovao Josip Vancaš. Hamam će biti pretvoren u hotel koji će raspolagati s 19 soba i dva apartmana. Sav namještaj će biti u staroosmanskom stilu, visokog standarda.
Dvorište hamama koje se spaja s dvorištem Careve džamije krasit će veliki dimnjak, nekada korišten za zagrijavanje vode u bazenima hamama. Sada će predstavljati svojevrsni spomenik i neće biti korišten.
Osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković je u toku tridesetogodišnje vladavine Sarajevom sagradio niz veoma lijepih i važnih javnih objekata, kao što su prva džamija - Careva, pored nje i prvo javno gradsko kupatilo, zatim prvi most preko Miljacke te brojne konake, dućane i druge građevine.
Hamam je 1880. godine izgorio te je ponovo sagrađen na osnovu projekta Josipa Vancaša. Građena u orijentalnom stilu, banja je imala parnu i tzv. tursku banju i zasebne banje u bazenima. Odatle naziv "Gazi Isa-begova banja" koja je imala 18 kabina.
