Osim donatora s Briselske konferencije, uvršteni su podaci od domaćih donatorskih organizacija radi dobivanja sveobuhvatne slike utroška novca namijenjenog područjima što su pretrpjele štetu.
To je rečeno na pres-konferenciji mreže 23 nevladine organizacije BRANA koja je uradila izvještaj o utrošku novca za sanaciju posljedica poplava na osnovu traženih podataka do kojih je došla do kraja prošle godine.
Mreža nevladinih asocijacija nezadovoljna je nivoom transparentnosti, 45 posto, kojom su joj institucije BiH dostavile podatke, a kao dobar primjer transparentnosti je navela Federalni fond za pomoć nastradalim područjima, koji je predočio tačan iznos dodijeljenog novca po kantonima, broj odluke kojom se pomoć odobrava, broj korisnika i vrstu pomoći, broj saniranih kuća ili pomoć dostavljenu privrednim subjektima.
Za transparentnost su također pohvaljeni Tuzlanski kanton, Crveni križ FBiH, Ambasada Japana u BiH, USAID i UNDP.
Kad je riječ o novcu donatora, podaci su dostavljeni za 90 posto tog iznosa s detaljima gdje je i kako utrošen, dok za deset posto još nema svih podataka jer su to najčešće projekti koji su još u fazi realizacije, odnosno za taj novac postoje podaci na nivoima nadležnih entitetskih i kantonalnih institucija.
Mreža BRANA je na osnovu dosad dobivenih izvještaja od donatorskih organizacija i institucija vlasti locirala 380.320.238,29 KM doniranih sredstava od donatorskih organizacija i bh. institucija, što smatra značajnim korakom u lociranju svih donacija namijenjenih oporavku poplavama pogođenih područja, kazala je na pres-konferenciji koordinatorica u projektu Ana Lučić.
Prema navodima ove nevladine asocijacije, ne postoji jedinstvena sveobuhvatna baza podataka koja bi sadržavala sve donacije prikupljene od državnih organa i institucija, stranih i međunarodnih organizacija, humanitarnih organizacija i agencija za razvoj. Takva baza omogućila bi rad na verificiranju donacija te dodatno uvećala povjerenje donatora, rečeno je na pres-konferenciji.
Joco Cvjetković, koji je u mreži BRANA u izradi ovog izvještaja koordinirao na terenu, ističe da je mnogo korisnika donacija, 95 posto, zadovoljno dodijeljenom pomoći, a od onih koji nisu, najnezadovoljniji su poljoprivrednici. Takvi korisnici su kazali da im pomoć nije bila adekvatna ni dovoljna, žalili su se zbog obaveze plaćanja PDV-a na vrijednost donacije. Ima također i korisnika rekonstruiranih kuća nezadovoljnih zbog sporosti i kvaliteta izvedenih radova, rekao je Cvjetković.
Poplave što su 2014. pogodile BiH uzrokovale su štete procijenjene na oko četiri milijardi KM.
Na donatorskoj konferenciji u Briselu, održanoj u julu 2014. godine, obećano je 1.580.472.698, 85 KM pomoći, od čega su krediti oko 83 posto, a donacije 17 posto ukupno obećanih sredstava.
U odnosu na odobrena sredstva, do sada je za BiH isplaćeno 37,5 posto ili 494.186.189,25 KM, od čega su 228.011.189,25 KM donacije a 266.175.000 KM kreditni novac.
Od 38 donatorskih organizacija koje su obećale pomoć za sanaciju posljedica poplava, njih 28 je uplatilo određena sredstava, dok deset donatora s Briselske konferencije još nisu uplatile obećanu pomoć, rečeno je na pres-konferenciji.
