Obračun sa devedesetim: Goražde od grada heroja nastoje prikazati gradom zločinaca
Između ostalog, optužnica tereti dva komandanta, Ferida Buljubašića i Ahmeta Sejdića, za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti u mjestu Jošanica kod Foče, te Sejdića dodatno za zločine u selima Klisure, Bursići i Hadrovići u Višegradu, a Buljubašića za zločine nad civilima srpske nacionalnosti u selima oko Čajniča.
S razlogom, zbog težine navoda optužnice u kojoj se, između ostalog, pominje učinjenje krivičnih djela genocida, ali i činjenice da do danas niko nije odgovarao za počinjene zločine u gradu koji s pravom nosi epitet grada heroja, zbog nevjerovatnog otpora agresiji na RBIH.
Jedini slobodan grad na Drini, utočište hiljadama izbjeglica iz etnički očišćenih Foče, Višegrada, Čajniča i drugih gradova Istočne Bosne, pod opsadom 1.336 dana, bez struje, vode i hrane, granatiran, grad u kojem su počinjena masovna ubistva civila i djece, unazad deset godina kontinuiranim procesuiranjem njegovih branilaca nastoji se prikazati gradom ratnih zločinaca.
Ko su ubice djece u Goraždu?
Svima u Goraždu odavno je jasno da se istina o devedesetim nastoji prikriti i iskriviti jer se sudi onima koji su branili goli život, te da su i posljednje u nizu optužnica dobri osmišljeni pokušaji promjene karaktera rata u Bosni i Hercegovini izjednačavanjem žrtve i zločinca.
Paradoksalno je da se niko ne bavi, primjerice masovnim ubistvima djece u Goraždu iako su okolnosti pod kojima su ubijena i sve činjenice dokumentovane u knjizi Muamera Džananovića iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Tokom opsade Goražda ubijeno je, poginulo i ranjeno više od 7.000 osoba, od čega više od 550 djece, među kojima je ubijeno najmanje 120 djece. Među ubijenom djecom čak 40 posto ih je predškolskog uzrasta, a masovna ubistva djece počinjena su u prvim mjesecima rata.
Pokušaj izmjene karaktera rata, slavljenje zločina i ismijavanje žrtava te nove optužnice i dugotrajni procesi kao jedan od načina i metoda "obračuna sa devedesetim" poslužit će kao politički alat u rukama negatora genocida, koji najveću podršku ipak uživaju u Srbiji, koja na isti način kako je učestvovala u agresiji na RBIH učestvuje i u posljednjoj etapi genocida, njegovom negiranju.
Srbija je sigurna kuća za one koji su presuđeni ili optuženi za najteže zločine počinjene u BiH devedesetih, onih koji su izdavali naredbe o ubijanju civila, u slučaju Goražda jedinog optuženog Brane Petkovića ili Duška Kornjače u slučaju Čajniča te drugih.
Optuženi većinom nedostupni organima gonjenja
Prema podacima Misije OSCE u BiH iz septembra 2022. u Srbiji se krije 44, u Hrvatskoj 38, a 19 optuženih se krije u državama Crna Gora, Švedska, Švicarska i Francuska, što je ukupno 101 osoba.
"Bosna i Hercegovina ima sporazume sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom o izručenju optuženih za krivična djela, ali su optuženi za ratne zločine izuzeti iz sporazuma. Neprocesuiranje ili nedovoljno procesuiranje krivičnih djela ratnih zločina višegodišnji je problem u Bosni i Hercegovini. Revidirana državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina predviđa rješavanje prioritetnih i najsloženijih predmeta do 2023., međutim nikad nije formirano tijelo koje bi trebalo nadzirati provođenje strategije jer član tog tijela iz entiteta Rs nije dobio podršku za članstvo. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine može raditi i bez funkcionalne Strategije, ali bez obzira na to, nije poduzelo adekvatne korake u stotinama slučajeva, gdje je Haški tribunal pronašao dovoljno dokaza za podizanje optužnice. Posebno je izražen pravosudni zastoj u procesuiranju bivših pripadnika tzv. VRS. Rezultati po tom pitanju su gotovo pa poražavajući", ističe Ermin Kuka, iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.
Kuka podsjeća da je izvršen prenos nadležnosti sa Haškog tribunala na Sud Bosne i Hercegovine – A lista, sa imenima 848 osoba, gdje je pribavljeno dovoljno dokaza za podizanje optužnica međutim poseban problem je što je značajan broj tih osoba nedostupan pravosudnim organima.
Podrinje u kojem su agresorske snage počinile ratne zločine u desetinama općina, uspostavile logore smrti, je posebno specifično jer se danas počinioci tih zločina slobodno kreću tom regijom. Da je procesuiran zanemariv broj odgovornih može se vidjeti na primjeru Višegrada gdje je 19 procesuiranih, sa 246 godina zatvora i jednom doživotnom kaznom.
Prema podacima VSTV-a 2022. godine, u svim tužilaštvima registrirano je 4.099 osoba u 465 predmeta koji čekaju na procesuiranje, a protiv 2.752 njih se još ne vodi istraga. Predmeti ratnih zločina se u Bosni i Hercegovini procesuiraju na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, te nivou Brčko Distrikta. Jedina ohrabrujuća činjenica je da krivična djela ratnih zločina ne zastarijevaju. Do 2022. sudovi u Bosni i Hercegovini donijeli su presude u oko 600 predmeta ratnih zločina, a godišnje se, u prosjeku, riješi 42 predmeta.
Upravo je na primjeru Goražda sporno djelovanje Tužilaštva u BiH, koje procesuira manje složene predmete, vrši fragmentaciju predmeta radi ispunjavanja normi, istražuje i procesuira isključivo Bošnjake mijenjajući suštinu i karakter ratnih dejstava na ovom području.
