Očekuje se preko 80.000 birača izvan BiH, iz susjednih zemalja prijavljeno tek nekoliko hiljada

Ipak, od ukupnog broja prijavljenih treba uzeti u obzir da će neminovno nekoliko hiljada prijava biti odbačeno zbog određene greške, propusta ili slično. Ipak, procjene su da bi oko 80 hiljada ili nešto više od toga na kraju moglo imati validnu registraciju.

Podaci po državama još uvijek nisu zvanično dostupni, ali kako saznajemo i ono što je zanimljivo jeste da je broj prijava iz susjednih zemalja (Srbija i Hrvatska) tek nekoliko hiljada, što su najveće baze birača SNSD-a i HDZ-a. Da li će tako ostati do kraja roka za registraciju ostaej da se vidi. Ipak, treba imati na umu da oni koji se ne prijave da glasaju u odsustvu, mogu 2. oktobra doći na svoje biračko mjesto u BiH.

U prethodnim mjesecima iz BiH su pokrenute akcije u cilju mobilizacije birača van države, a to su otvoreno radili i predstavnici hrvatskih udruženja, ali i bošnjačkih, odnosno probosanskih. Pokret "Snaga domovine" je okupio predstavnike više različitih stranaka koji su se aktivirali i lobirali u dijaspori za registraciju.

Tas na vagi

Ko ima najveću korist od glasanja poštom i kako ti glasovi određuju konačne rezultate izbora?

Ono što je važno naglasiti u ovom procesu jeste broj registrovanih birača i njihove preferencije. Iako je do sada postojalo uvriježeno mišljenje kako Bošnjaci najviše koriste dijasporu za glasanje, rezultati prošlih općih izbora su pokazali da su najviše koristi od glasova iz dijaspore imali SNSD i HDZ. Naravno poznati su slučajevi masovne registracije birača u Srbiji u prethodnim ciklusima, kada su kao baze za registraciju služile i mesare.