Od 2021. godine se udvostručio broj Evropljana koji Rusiju vide kao protivnika
Petnaest mjeseci nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, dvostruko više Evropljana, gotovo dvije trećine, gleda na Moskvu kao na protivnika ili suparnika nego prije rata, ali mišljenja o dugoročnim odnosima kontinenta s istočnim susjedom i dalje se jako razlikuju.
Istraživanje Evropskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) provedeno u više zemalja također je pokazalo da velika većina podržava jačanje odbrambenih sposobnosti EU-a umjesto oslanjanja na SAD, a mnogi vide Kinu kao partnera, a ne konkurenta.
"Evropljani žele vidjeti kako EU postaje samostalnija u vanjskoj politici i jača vlastite odbrambene sposobnosti", rekla je jedna od autorica, Jana Puglierin, dodajući da su zahtjevi "zaoštreni" ratom i jačanjem američko-kineskih napetosti.
Oko 64 posto ispitanika u 11 država članica EU-a u anketi reklo je da Rusiju Vladimira Putina vidi kao konkurenciju (9 posto) ili, još gore, protivnicu (55 posto) – dvostruko više od broja 2021. godine.
Udio ljudi koji imaju izrazito negativno mišljenje o Rusiji uvelike je varirao, u rasponu od 74 posto u Danskoj, 71 posto u Poljskoj, 70 posto u Švedskoj, 67 posto u Nizozemskoj i 62 posto u Njemačkoj, do 37 posto u Italiji i samo 17 posto u Bugarskoj.
Oko 39 posto Mađara i 65 posto Bugara Rusiju vidi kao saveznika ili nužnog partnera. Italija se nalazi negdje između i to bi moglo zabrinuti druge da će preispitati svoj proukrajinski stav.
Manji udio Evropljana, gotovo polovica (48 posto), izjavila je da misli da bi njihova zemlja trebala imati samo "ograničen" odnos s Rusijom ako bi rat završio pregovorima o mirovnom rješenju, na primjer trgovinom samo u određenim industrijama.
Ponovno je postojao širok raspon mišljenja, s Poljskom (39 posto) najviše za prekid svih veza s Rusijom, dok su Njemačka (26 posto), Mađarska (32 posto), Austrija (36 posto) i Bugarska (51 posto) pokazao snažnu podršku punoj poslijeratnoj saradnji s Rusijom.
"Prevladavajući stav je da bi Evropa trebala težiti ograničenom odnosu s Rusijom.. Općenito, ovo daje temelj za dogovor među evropskom javnošću ... No, čini se da su neke kontroverze neizbježne", naveli su autori izvještaja.
Izvješće Keeping America Close, Russia Down, and China Far Away pokazalo je da su SAD uvelike obnovile svoj ugled prijatelja i partnera EU-a od prethodnog istraživanja, kada su odgovori bili snažno obilježeni predsjedanjem Donalda Trumpa.
Godine 2021. nijedna država nije vidjela Washington kao saveznika koji “dijeli evropske interese i vrijednosti”. Ove godine 32 posto sta novništva u 11 zemalja smatra da je to slučaj, u rasponu od 55 posto u Danskoj do 13 posto u Bugarskoj, dok 43 posto Evropljana vidi SAD kao neophodnog partnera.
Postojala je, međutim, jasna zabrinutost zbog Trumpova mogućeg reizbora: 56 posto smatra da bi to oslabilo odnose sa SAD-om. To je dovelo do snažne većinske podrške (74 posto) za ideju da EU mora brinuti o vlastitoj odbrani, umjesto da se oslanja na SAD za sigurnost.
Većina od 62 posto u svih 11 nacija također je rekla da se njihova zemlja treba držati podalje od bilo kakvog tajvanskog sukoba. Manje od četvrtine izjavilo je da bi željelo da njihova vlada stane na stranu SAD-a, s najvećom potporom u Švedskoj, Poljskoj i Nizozemskoj.
Međutim, izvještaj sugeriše da je nekolicina Evropljana u korak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, koja je pozvala blok na preispitivanje odnosa s Pekingom i stvaranje "jasne slike o tome koji su rizici".
Samo jedan od pet smatra da evropski trgovinski i investicijski odnos s Kinom nosi više rizika nego koristi, s velikom većinom ispitanika (43 posto u prosjeku) koji su rekli da misle da je Peking nužan partner i da bi se suzdržali od ideje nametanja sankcija.
