"Od klimatskog plana do akcije": Cilj je do 2030. godine smanjiti emisiju CO2 za 40 posto
Predstavnicima medija se obratila Steliana Nedera, rezidentna predstavnica UNDP-a u Bosni i Hercegovini kazavši kako ova organizacija nastavlja pružanje finansijske i tehničke podrške vlasti na svim nivoima i tokom 2021. godine.
Nedera je istakla kako UNDP priprema "strateške dokumente i realizaciju konkretnih aktivnosti kako bi se ostvarili konkretni klimatski ciljevi i smanjila ovisnost zemlje o fosilnom gorivu".
"U BiH udio energetskog sektora u ukupnoj emisiji CO2 iznosi 53 posto i pored usvajanja jednog od ključnih dokumenata koji je prošle sedmice dostavljen UNCCC sekretarijatu", kazala je predstavnica UNDP-a u našoj zemlji.
Nedera je također naglasila da je UNDP kroz projekte koji finansiraju Zeleni klimatski fond i Globalni fond za okoliš (GES) pružio podršku 37 gradova i općina pri pripremi svojih akcionih planova održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama. Do sada su usvojena 22 plana, a u narednim mjesecima se očekuje utvrđivanje i preostalih 15.
"Cilj je jedinstven - smanjenje emisije CO2 za 40 posto do 2030. godine i unaprijeđenje otpornosti na klimatske promjene kroz akcione planove", naglasila je Madera.
37 gradova i općina u BiH obavezalo se da će do 2030. smanjiti emisije CO2 sa ukupno 1,5 miliona tona kroz implemantaciju konkretnih mjera poput utopljavanja javnih i stambenih zgrada, modernizacijom javne rasvjete, izgradnjom biciklističkih staza i drugih mjera.
Pomoćnik ministra za vodne resurse, turizam i zaštitu okoliša, Mirza Hujić, istakao je da Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sa ostalim nadležnim institucijama preduzima mnogo aktivnosti i konkretne mjere kako bi se BiH uključila u globalni pokret u borbi protiv klimatskih promjena.
Kako je kazao Hujić, uzevši u obzir da se BiH nalazi u regiji koja je izuzetno ranjiva na klimatske promjene i da smo bili svjedoci brojnih poplava u prošlosti, te da se posljedice ogledaju i na biodiverzitetu, BiH učestvuje na mnogim regionalnim projektima i platformama.
"BiH je u proteklom periodu usvojila nacionalno utvrđeni doprinos i dostavila ga uredu UN-ove konvencije o klimatskim promjenama što nas čini jednom od prvih zemalja koja je tu obavezu ispunila", naglasio je Hujić.
Zamjenik ministra je istakao i važnost učešća naše države u projektima koji imaju konkretne rezultete i koji se ogledaju u infrastukturnim projektima.
"Platforma koja se ogleda kroz sporazum gradonačelnika panevropskim dogovorom predstavlja značajnu aktivnost koja doprinosi unapređenju ekonomije lokalnih zajednica zatim unapređenje doprinosa koje lokalne zajednice pružaju kroz smanjenje emisija gasova", naglasio je Hujić.
Hujić je istakao i da BiH radi na izuzetno važnom projektu izrade strategije zaštite okoliša sa akcionim planom te da bi uz pomoć Kraljevine Švedske naredne godine trebali imati nacrt ovog dokumenta.
Medijima se obratila i Jasmina Katica, šefica Odsjeka za energetsku efikasnost pri Federalnom ministarstvu prostornog uređenja.
Katica je naglasila podršku federalnog ministra prostornog uređenja Martića - te odala priznanje jedinicama lokalne samouprave širom BiH koje su se odlučile izraditi akcione planove i time sistemski pristupile energetski održivom razvoju.
"Ovih 37 lokalnih zajednica koje su usvojile planove treba da posluže kao dobar primjer ostalim jedinicama lokalne samouprave da se pridruže i tako sistemski odluče pristupiti djelovanju na ublažavanju klimatskih promjena i prilagođavanju energetske efikasnosti", kazala je Katica.
Katica je naglasila da je Federalno ministarstvo prostornog uređenja odlučilo razviti održivi mehanizam finansiranja koji će investicije u energetsku obnovu javnih zgrada otplaćivati iz ušteda i omogućiti u tom smislu finansijski održivi razvoj.
