Od Palmera do Murphyja: Kako se u finišu pregovora promijenio američki pristup izbornoj reformi
Još u aprilu 2021. godine državni sekretar SAD-a Antony Blinken u pismu koje je uputio članovima Predsjedništva BiH napisao je da je potrebno izvršiti manje izmjene Ustava BiH kako bi se izvršila reforma Izbornog zakona u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava.
U tu svrhu zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Gabriel Escobar u septembru 2021. godine imenovao je Palmera za specijalnog izaslanika SAD-a za izbornu reformu. U februaru iste godine Palmer je uputio poruku koja je već tada nagovještavala pristup kojeg će se držati specijalni izaslanik za izbornu reformu, vršiti konstantan pritisak na Sarajevo. On je kazao da niko iz američke administracije neće doći na bijelom konju s novim Dejtonom ili novim "aprilskim paketom".
Uoči prvog kruga razgovora, koji su se u septembru 2021. godine održali u Sarajevu, Palmer je izjavio da je cilj ukloniti etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo BiH i za Dom naroda rekavši da SAD podržavaju princip, jedna zemlja, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Tom prilikom je dodao da se neće mijenjati nadležnosti Doma naroda, već samo proces kojim se biraju pojedini članovi, ali u ograničenoj mjeri.
Prihvatanje parcijalnih rješenja
Nervoza u Sarajevu dodatno je pojačana uoči drugog kruga pregovora kad je u javnost procurio interni dokument međunarodnih predstavnika koji je sastavio Palmer, a u kojem je stajalo da funkcionalnost Federacije BiH nije primaran zadatak pregovora.
Osim što je sve stranke u Sarajevu označio "probošnjačkim" Palmer je naglasio da se biranje članova Predsjedništva ne smije biti povezivano, odnosno uslovljavano, sa funkcionalnošću Federacije BiH, jasno nastojeći u tom smislu izolovati SDA i DF.
"Postizanje saglasnosti SDP-a, NiP-a, SBB-a i NS-a da pregovaraju na osnovu direktnih uslovnih parametara modela, i demonstriranje da nijedna stranka iz FBiH, osim DF-a, ne dijeli stav SDA da se takva rasprava veže za funkcionalnost FBiH", navodi se u dokumentu.
Palmer je bio spreman gurati i parcijalna rješenja, a prostor je vidio u razjedinjenosti, skoro po svim pitanjima, stranaka u Sarajevu. Da je ovako tumačenje ispravno pokazala je izjava koju je dao 26. oktobra u Zagrebu.
"U izbornoj reformi moramo identificirati ono što je ostvarivo i fokusirati se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana Predsjedništva", rekao je Palmer.
Nesumnjivo, i parcijalno rješenje išlo bi u korist HDZ-a, jer osiguravanje Predsjedništva BiH bilo bi isporučivanje samo dodatnog mehanizma blokade, a da bosanski politički faktor zauzvrat ne dobije ništa. U tom smislu HDZ bi u narednom mandatu s jačim kartama nastavio s blokadama dok ne osigura Dom naroda FBiH.
Na krilima toga, uz poslovičnu podršku medijatorice Angeline Eichhorst, predsjednik HDZ-a nije odstupao ni milimetra, insistirao je da se najvećoj hrvatskoj stranci garantuje prohodnost kod izbora člana Predsjedništva, ali i kontrola Doma naroda, bez vidljivog reduciranja njegovih ovlasti.
Uprkos tome, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je insistirao da svako rješenje mora uključivati reduciranje ovlasti Doma naroda Federacije BiH. S tako suprostavljenim stavovima bilo je jasno da do uspjeha neće doći.
Dogovor pod svaku cijenu nije prihvatljiv
U takvoj atmosferi, koju je Palmer brižno oblikovao, propale su tri runde pregovora o izbornoj reformi. Njegovu poziciju nakon imenovanja na mjesto zamjenika ambasadora SAD-a u Londonu, popunio je novoimenovani ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy.
On je čini se napravio zaokret u odnosu na Palmera, te je nakon propasti posljednje runde pregovora stavio do znanja na kome leži odgovornost.
"Posebno odbijanje da se prihvate razumne promjene koje bi unaprijedile funkcionalnost institucija u Federaciji učinilo je nemogućim da se postigne izbalansiran dogovor da se osigura funkcionisanje vlasti", rekao je Murphy, te je dodao da je bolje da ne bude dogovora nego da se napravi loš dogovor.
Jasno je da se je Dragan Čović bio taj koji je odbio prijedlog da se unaprijedi funkcionalnost institucija Federacije BiH, odnosno da se uradi redukcija Doma naroda. Dodatna potvrda toga su riječi Murphy da se SAD protive blokadi izbora.
"SAD vjeruje da se izbori moraju održati u oktobru. Ako se neka stranka odluči na bojkot izbora, reći ću im – to vam nije baš pametno. To bi bila greška", upozorio je Murphy.
Bazični stav SAD-a o potrebi izborne reforme nije se promijenio, ali je različit pristup Palmera i Murphyja pokazao da operacionalizacija američke politike na terenu često zavisi od ličnosti koja vodi procese. Dok je Palmer potpuno zanemario položaj i interese bosanskog političkog faktora Murphy je isti uzeo u obzir, podvlačeći da dogovor pod svaku cijenu nije dobro rješenje.
Okvirno ni jedan ni drugi nisu odstupali od zvanične američke politike da je potrebno relaksirati odnose u Federaciji BiH, ipak s jednom značajnom razlikom, za razliku od Palmera, Murphy je stvarao prijeko potreban balans pritiska na pregovarače koji jedino i može ishoditi pravdenim rješenjem.
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
