Od PDV-a do registracije auta: Kako bi rasteretili privredu vlasti građanima uvode nove namete

Kada je riječ o nadležnosti entiteta predlaže se:

Uštede u javnom sektoru (budžetska i vanbudžetska potrošnja); Uvođenje poreza na nepokretnu imovinu (stambeni pr. iznad 25 m2 po članu porodice, vikend kuće i sl.); Uvođenje poreza na transakcije finansijskih institucija (banke, berze, investicioni fondovi, osiguravajuća društva); Uvođenje poreza na usluge registracije automobila; Uvođenje posebnog poreza na luksuzne automobile (prema kubikaži); Uvođenje poreza na telekomunikacijske usluge korištenja mobilne mreže; Uvođenje poreza na dobitke od igara na sreću; Uvođenje poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište; Uvođenje poreza na nekorištene preduzetničke nekretnine; Uvođenje poreza na neizgrađeno građevinsko zemljište; Uvođenje poreza na zagađenje.

Na nivou države predlaže se povećanje akciza na visokotarifnu robu i ako je potrebno, za razliku koja nedostaje povećanje stope PDV-a.

U analizi se navodi da je poreske utaje najteže vršiti preko poreza građana koji ne opterećuju privredu.

"Također, za efikasnu naplatu poreza od građana ima puno mogućnosti: naplata prilikom registracije vozila, preko računa za telefon, električnu energiju, prilikom izdavanja ličnih dokumenata itd.", kaže se u ovom dokumentu.

Efekti: rast zaposlenosti, povećanje javnih prihoda i budžetski suficit

Smanjenje poreskog opterećenja privrede dovelo bi, navodi se, do toga da privrednici više ne bi imali potrebu da prikrivaju stvarnu plaću, a smanjio bi se i broj radnika koji nisu prijavljeni. Sve bi to vodilo rastu zaposlenosti, a u konačnici i javnih prihoda te bi se za nekoliko godina moglo očekivati da budžeti zabilježe suficit.

Simulaciju smanjenja stopa oporezivanja rada u FBiH i njen utjecaj na rast zaposlenosti i javnih prihoda, u okviru Twining projekta EU radio je Institut za napredne studije Beč prema modelu dr. Klausa Weyerstraßa, koji je prilagođen našim prilikama.

Prema nalazima Instituta u Beču, broj zaposlenih u desetogodišnjem periodu (do 2025. godine), porastao bi za 49.970, čak i ako ne bi bilo reformi.

"Sa rasterećenjem privrede od 8,47 posto na neto plate u varijanti I (5,5 posto na bruto plate) 2025. godine bi se broj zaposlenih povećao za oko 12.500 (prosječno godišnje oko 1.250), sa rasterećenjem od 13,86 posto u varijanti II (9,00 posto na bruto plate) broj zaposlenih bi porastao za oko 22.700 (prosječno godišnje za oko 2.270), sa rasterećenjem od 29,27 posto u varijanti III (19 posto na bruto plate) broj zaposlenih bi bio veći za oko 55.400 (prosječno godišnje za oko 5.540) i rasterećenje privrede od 34,66 posto u varijanti IV (22,53 posto na bruto plate) bi donijelo rast zaposlenosti prema nalazu Instituta u Beču za oko 140.500 (prosječno godišnje za oko 14.050), što znači da bi ukupan broj zaposlenih u ovoj varijanti na kraju 2025. godine porastao za oko 190.000", navodi se u analizi.