Projekat nastao u kreativnoj produkciji FAMA Metodologije i "Kulture sjećanja" Galerija 11/07/95 i uz finansijsku podršku Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva u BiH predstavlja univerzalni edukacijski model koji je alternativa političkoj manipulaciji historije, namijenjen studentima, institucijama, univerzitetima, istraživačima, bibliotekama i svima koji se žele baviti izučavanjem genocida u Srebrenici.
Među materijalima koji će biti dostupni su video dokumentarna animacija mapiranja genocida u trajanju od 38 minuta koja se bavi rekonstrukcijom izvedbe genocida u Srebrenici jula 1995., videopredavanje u trajanju od 60 minuta, kao i 12 videopredavanja zajedno sa transkriptima i na bosanskom i na engleskom jeziku, koji su predstavljeni na Javnom času 28. maja, 2015. godine u Sarajevu.
Kao jedna od tema kojoj je posvećena posebna pažnja je i uloga UN-a i međunarodne zajednice u cijeloj situaciji oko Srebrenice.
"Zaštićena zona UN-a oformljena je za nas, a ne za Holanđane ili za UN. Holanđani su, ili UN, dakle, izbacili ljude iz zadnjeg utočišta koje im je preostalo u području koje štiti UN. Izbacili su ih, poslali ih vani – i sve se to dešavalo ispod dvije zastave koje su se vijorile na najvišoj zgradi – zastave UN-a i zastave Holandije. Ljudi su išetali pravo u smrt", ispričao je u svom predavanju Hasan Nuhanović, ekspert i istraživač i jedan od preživjelih iz Srebrenice. U svom osvrtu na ulogu međunarodne zajednice Florence Hartmann citirala je izvještaj UN-a objavljen 1999. u kojem stoji: "Logična posljedica nefunkcionisanja snaga UN-a, strukturalna manjkavost njihovog mandata i definice 'sigurne zone', kao i nedostaci i greške pojedinaca u okviru vojnog lanca UN-a, uzrokovali su pad enklave".
Važnost cijelog edukacijskog paketa leži i u činjenici da se i danas vodi svakodnevna bitka da se genocid u Srebrenici nazove pravim imenom, te da se u školama uopšte ne posvećuje adekvatna pažnja ovoj temi.
"Rat u Bosni počeo je u aprilu 1992. sa jednim puzećim genocidom i on je završio sa Srebrenicom kao finalnim aktom genocida na koji je reagovala međunarodna zajednica", istakla je u svom video-predavanju Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji dodavši da je pred Sudom u Hagu samo Srebrenica kvalifikovana kao genocid. "Nova čitanja historije koju predvodi borbena grupa historičara zelotskog tipa, svela je historiju na nihilističku kategoriju u kojoj sve što se dogodilo se nije dogodilo, sve što smo znali, ne znamo više. Rezultat toga su već generacije dece koje u školskom uzrastu bivaju trovani predmetom koji se zove historija", zaključila je dr. Branka Prpa, historičarka koja je također dala svoj doprinos ovom jedinstvenom projektu.
