Odbjeglog Galića i Južnu interkonekciju više niko ne pominje, za vlast u FBiH sada su "žurna" imenovanja
No, zadržimo se na nivou entiteta Federacija Bosne i Hercegovine. U ljetnom ambijentu i s obnovljenim voznim parkom u Konjicu su zasjedala delegacije SDP-a i HDZ-a. Nakon sastanka nije bilo izjava, već tek po jedna rečenica na X platformi lidera SDP-a Nermina Nikšića i HDZ-a Dragana Čovića.
Danas su delegacije SDP BiH i HDZ BiH u Konjicu održale sastanak na kojem smo razgovarali o funkcionisanju parlamentarne većine na nivou Federacije Bosne i Hercegovine. Uz zajedničku ocjenu da je većina stabilna i funkcionalna, dogovorili smo korake na daljoj dinamizaciji procesa pic.twitter.com/JFjZVeBsQG
— Nermin Nikšić (@NiksicN) August 29, 2024
Sastanak izaslanstva #HDZBiH s @sdpbih u Konjicu, gdje smo razgovarali o aktualnim pitanjima za funkcioniranje, stabilnost i napredovanje Federacije Bosne i Hercegovine. Sva otvorena pitanja moraju biti žurno riješena, naše je partnerstvo ključno i za opći napredak #BiH. pic.twitter.com/wBaHYdxMLP
— Dragan Čović (@Dragan_Covic) August 29, 2024
Sama ta poruka je indikativna i pokazuje da evidentno ne postoji naročita komunikacija između partnera u Trojci. Iz NiP-a se pak niko nije ni oglasio, iako je čelnika te stranke koji je van države itekako imao ko zamijeniti.
Stoga se postavlja pitanje da li zaista u federalnoj vladi sve funkcionira besprijekorno ili se to samo odnosi na relaciju SDP - HDZ.
I Amerikanci šute
A ako sve funkcioniše prema planu jedno od pomalo zaboravljenih pitanja koja se nameću je projekat Južne interkonekcije, na čemu su mjesecima unazad posebno insistirali Amerikanci. No, zakon o tom projektu je odavno povučen iz procedure na doradu i trenutno je u ladicama. U međuvremenu, poslije skoro pa otvorenih upozorenja pa i prijetnji iz Ambasade SAD-a da se taj projekat mora odblokirati, zatišje. Tek je prije više od mjesec dana spomenuta opcija formiranja određene radne grupe koja treba približiti stavove, no o tome ni traga ni glasa.
HDZ u sklopu Južne interkonekcije želi posebno preduzeće sa sjedištem u Mostaru, odbijajući jedinu logičnu opciju da se BH Gas bavi ovim projektom.
Amerikanci su se u međuvremenu ušutili, federalna vlast se dohvatila nekih novih prioriteta i na ovaj projekat, koji bi označio gasnu diverzifikaciju, tj. novu opciju uvoza gasa, se, barem u javnosti sve manje ukazuje.
Imenovanja
Fokus priče u Federaciji BiH sada su neka nova imenovanja. Nakon imenovanja nedostajućeg sudije u Ustavni sud BiH iz FBiH Marina Vukoje, o kojem su se lomila politička koplja, sada se intenzivno pregovara o izmjenama zakona i ubrzanom imenovanju direktora FUP-a, na čemu insistira HDZ.
Također, u planu federalne vlasti je i imenovanje sva četiri člana Upravnog odbora Federalne televizije, uz izgledno imenovanje Zorana Krešića, novinara Večernjeg lista zbog čijih ranijih stavova postoje brojne kritike. U svakom slučaju ukoliko se bude insistiralo na Krešiću, vrlo lako se može dogoditi da to imenovanje bude novi “Vukoja” slučaj.
Koliko god iz HDZ-a i SDP-a naglašavali odlične odnose u Vladi FBiH, nekoliko ranijih slučajeva pokazuje da to nije baš tako, bez obzira na statistiku glasanja. Ako postoji sloga u vladi, onda bi trebalo da se prijedlozi vlade fluidno provode u parlamentarnoj većini u Paramentu FBiH. No to nije baš tako. Nedavno je NiP-ov ministar Adnan Delić uz opoziciju kritikovao i koalicioni partnere zbog obaranja važnog zakona koji je trebao regulirati status aktivnih i neaktivnih tražilica posla.
Evidentni problemi postoje i u vezi odluka ministra zdravstva Nediljka Rimca (HDZ 1990), koji se nedavno otvoreno požalio na rad i pritiske. Ključni kamen spoticanja je blokada kod imenovanja novog direktora KCUS-a, što je jedan od primjera gdje je Trojka mnogo obećavala, a na kraju se zapetljala u međusobnom peripetijama.
Nedavno raspisivanje konkursa za novog direktora Porezne uprave ukazuje da bi i u tom slučaju moglo doći do politizacije.
Odbjeglog Galića zaboravili
Ali jedan primjer je posebno zanimljiv. Iako se on više odnosi na državni nivo, itekako je povezan i sa odnosima na federalnom nivou, s obzirom da u oba slučaja vlast čine isti partneri kada je u pitanju FBiH. Radi se o bjekstvu zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zorana Galića, koji je godinama bio i direktor Granične policije BiH.
Galić je osumnjičen, protiv njega je bila pokrenuta akcija, ali je on uspio pobjeći u Hrvatsku, odakle je zatražio da ga se razriješi. Vlast je to kao legitiman zahtjev razmatrala i da nije bilo pritiska javnosti vrlo moguće da bi mu se i udovoljilo. Bez obzira što se faktički radi o pregovaranju s bjeguncem od zakona.
S obzirom da je Galić dugogodišnji kadar i kandidat koji je na sve funkcije imenovan kao kadar HDZ-a i s obzirom na to da se nalazi u Hrvatskoj, postavlja se pitanje zašto se to toliko hvaljeno partnerstvo i dobri odnosi između HDZ-a i Trojke ne iskoriste da se zaštiti država BiH i da se odbjegli Galić isporuči pravosuđu u našoj zemlji. To pitanje partneri u vlasti uopšte ne postavljaju i prave se da problem ne postoji, a itekako je realan.
A više puta spomenuta dobra atmosfera među partnerima tek će biti na ispitu kada i ako vlast ispuni obećanje i na dnevni red konačno stavi fiskalne zakone, zatim odgovori na pitanja kako u plus vratiti deficit u penzionom fondu i tako dalje.
