Odbrana Huseina Mujanovića u Beogradu traži oslobađanje, a tužilaštvo 15 godina zatvora
Tužilaštvo traži povećanje zatvorske kazne sa 10 na 15 godina zatvora, dok odbrana traži Mujanovićevo oslobađanje ili ponovni postupak uz saslušanje svjedoka odbrane, potvrdio je za Klix.ba Mujanovićev advokat Dušan Ignjatović.
"Ne izgleda kao fer postupak ukoliko vi imate sve svjedoke, a niko od moja 24 svjedoka nije prihvaćen. To je jedan problem. Drugi je dokumentacija koja nam je dostavljena i treća stvar je da imamo izjave nekih ljudi koji su do 2018. pričali jedno, a sada potpuno drugo u vezi s Mujanovićem", kazao je Ignjatović.
On nije želio spekulisati terminom konačne odluke.
"Moj klijent se već dugo osjeća prilično napušteno, pa kada ima nekog interesa, lakše je", dodao je beogradski advokat.
U julu prošle godine Viši sud u Beogradu je osudio Huseina Mujanovića na 10 godina zatvora zbog ratnog zločina, što su bile tvrdnje tužilaštva i ocjena suda.
Mujanović je osuđen nakon što je dvije godine proveo u pritvoru, a bio je optužen za ratni zločin nad Srbima koji su se nalazili u ratnom zatvoru u Hrasnici kod Sarajeva.
Sud ranije nije dozvolio da se Mujanović brani sa slobode, uprkos tome što je porodica bila spremna platiti kauciju.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković je nakon presude poslala notu Srbiji, tačnije Ministarstvu vanjskih poslova. Šefica bh. diplomatije je pisala i čelnicima EU Josephu Borellu (vanjski poslovi i sigurnosna politika) i Oliveru Varhelyiju (komesaru za proširenje).
U pismu je izrazila nezadovoljstvo zbog nepoštivanja koje Srbija iskazuje i krši sve ranije postignute ugovore koji tretiraju pitanje sudskih procesa ratnih zločina. Takva politika Srbije u suprotnosti je s Poveljom Ujedinjenih nacija.
Ministrica vanjskih poslova BiH također je zatražila od Srbije da razmotri i uloži sve napore u zaustavljanje dosadašnje prakse u vođenju krivičnih postupaka za ratne zločine protiv građana BiH pred svojim sudovima te da iskoriste sve raspoložive resurse kako bi se ova problematika riješila u skladu s važećim međunarodnim sporazumima potpisanim između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, dajući prioritet postizanju pravde kao temeljnog cilja krivičnog postupka.