Kako odgovoriti?
106

Odgovor Dodikovom secesionizmu: Zašto da - domaće institucije i zašto ne - OHR

Piše: Semir Hambo
Dodik u praksi mora spovesti zakone, a na tom putu mu stoji država (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Dodik u praksi mora spovesti zakone, a na tom putu mu stoji država (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Velika rasprava u javnom prostoru povela se nakon oglašavanja Ureda visokog predstavnika poslije sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, a povodom usvojenih zakona u Narodnoj skupštini entiteta Republika Srpska, kojima se narušava ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Iz Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, a preko OHR-a su poručili da treba iskoristiti domaće pravne instrumente za zaštitu ustavnog poretka. Drugim riječima pozivaju domaće institucije, poput Tužilaštva BiH, Ustavnog suda i slično da reaguju i da domaće institucije odgovore na podrivanje države, a to je ono što radi Milorad Dodik i koalicija okupljena oko njega.

Šta je usvojila NSRS:

Dan nakon presude Miloradu Dodiku, zbog neprovođenja odluka visokog predstavnika, kojom je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika entiteta RS, pod dirigentskom palicom upravo Dodika u NSRS su usvojeni sljedeći zakoni:

  • Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH

  • Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Republike Srpske

  • Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske

  • Zakon o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija

Suprotno poruci OHR-a mnogi smatraju kako je u ovom slučaju trebao reagovati upravo visoki predstavnik Christian Schmidt. Time bi u začetku poništio sve zakone NSRS-a. No, zar to ne bi bio potez koji Dodik upravo želi? Poništavanjem spomenutih zakona bilo bi apsolutno opravdano i Schmidt kao visoki predstavnik to može učiniti.

No, uprkos zategnutoj političkoj klimi institucije BiH su početak bilo kakve akcije u sprečavanju antiustavnih aktivnosti i različitog oblika podrivanja države. BiH, ma kako je ko posmatrao nije država koja je pala, već ima svoje institucije. I baš jedna takva institucija je osudila Milorada Dodika, zbog čega je čelnik SNSD-a i krenuo putem političkog bjesnila. Dodika nervoznim više čini činjenica što ga je institucija BiH osudila, jer da ga je naprimjer smijenio visoki predstavnik, to bi vjerovatno rado dočekao kao argument svojih narativa.

U krajnjem slučaju usvajanje spornih zakona u RS-u i reakcija domaćih državnih institucija će pokazati snagu jačega. Pokazat će da li Dodik blefira, jer i trenutnim zakonima i dalje drži distancu. Konačni test za samog Dodika će biti implementacija onoga što je usvojio, odnosno kako će postupiti u trenutku kada na terenu bude trebao zaustaviti neku državnu agenciju.

Za sada mu se sve zasniva na verbalnim porukama, prijetnjama i ucjenama prema zaposlenima iz RS-a u državnim institucijama. I ovakav scenarij Dodiku trenutno godi, jer kupuje još malo vremena za neku vrstu političkih pregovora. Iako teme o kojima bi razgovarao nemaju nikakve veze sa presudom.

Promptna reakcija OHR-a u ovom slučaju više bi išla na ruku Dodiku, pa je neminovno loptica u polju državnih institucija, kojih se Dodik itekako plaši. To je pokazala i minula presuda . U suprotnom ne bi paničario kao politički očajnik.

U konačnici situacija u Španiji prije nekoliko godina je pokazala kako završavaju secesionisti, kada je vođa pokreta za nezavisnost Katalonije Carles Puigdemont morao pobjeći iz države. Kasnije je iz egzila pregovarao o imunitetu da bi se samo mogao vratiti u državu.