Ukupno kreditno zaduženje na osnovu ovih odluka je 155 miliona eura, a bazirano je na ugovoru o zajmu između BiH, odnosno FBiH i odgovarajućih domaćih preduzeća s Njemačkom razvojnom bankom (izgradnja dviju hidroelektrana) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj kad je riječ o izgradnji poddionice Suhodol-Tarčin (Vlakovo-Tarčin) na koridoru 5-C, kao i graničnog prijelaza na poddionici Bijača-Kravice (dionica Počitelj-Bijača).
Odlukom koja se odnosi na planiranu izgradnju crpne hidroelektrane „Vrilo“ u općini Tomislavgrad odobreno je zaduženje od 100 miliona eura po sporazumu o zajmu i projektu između Njemačke razvojne banke (KfW), Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Javnog preduzeća Elektroprivreda "Hrvatske zajednice Herceg-Bosne".
U ovom slučaju će Federacija BiH proslijediti novac zajma Elektroprivredi "Hrvatske zajednice Herceg-Bosne" kao krajnjem dužniku i korisniku kredita.
Rok otplate je 15 godina, grace period četiri godine a kamatna stopa će biti na bazi efektivnih troškova refinansiranja Njemačke razvojne banke na tržištu kapitala (vezano za euro). Planirano je da u četvorogodišnjem grace periodu bude završena izgradnja hidroelektrane "Vrilo", obrazložio je Domu naroda federalni ministar finansija Ante Krajina.
Njeno puštanje u pogon omogućit će godišnju proizvodnju električne energije od oko 190 GWh s udjelom od 80 posto vršne snage, bez potrebe za ponovnim ulaganjem u periodu od najmanje 20 godina, rekao je također Krajina.
Drugom odlukom, „teškom“ 30 miliona eura, Dom naroda je danas odobrio zaduženje za izgradnju klasične protočne hidroelektrane „Janjići“ na rijeci Bosni južno od grada Zenice. Zaduženje je prihvaćeno po Sporazumu o zajmu i projektu između Njemačke razvojne banke, Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo.
I ovdje je rok otplate 15 godina, grace period četiri godine te kamatna stopa kao u prethodnoj odluci.
Po riječima ministra Krajine, cilj izgradnje je uvođenje dodatnih 68 GWh električne energije godišnje na postojeću električnu mrežu u BiH korišćenjem hidroenergije bez zagađenja, što će dalje doprinijeti zaštiti klime i okoline i većoj sigurnosti u snabdijevanju električnom energijom te, u krajnjem, daljnjem rastu ekonomije u Bosni i Hercegovini.
Treća današnja odluka Doma naroda odnosi se na odobreno dodatno zaduženje u već postojećem zajmu kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ugovorenom s Bosnom i Hercegovinom oktobra 2008. godine za Projekt koridor 5-C. Odobreno je dodatno zaduženje od 25 miliona eura u ovom projektu jer se ispostavilo da prvobitno, od 180 miliona za izgradnju određenih putnih dionica, ne može pokriti završetak poddionice Suhodol-Tarčin na dionici Vlakovo-Tarčin, kao ni za završetak graničnog prijelaza Bijača na poddionici Bijača-Kravice (dionica Počitelj-Bijača).
Krajnji korisnik dotatnog novca ovdje je preduzeće Autoceste d.o.o. Mostar. Rok otplate je 15,5 godina, grace period 4,5 godine a kamatna stopa šestomjesečni euribor plus jedan posto marže.
Nakon ovih i još nekih, administrativnih odluka, Dom naroda prekinuo je današnje zasjedanje te nastavak najavio za srijedu, 18. juna, kada će razmotriti strateški plan razvoja i organiziranja Službe Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine za period 2014.-2016. godine.
Istog dana će na novom, vanrednom zasjedanju, razmotriti predložene federalne zakone čija je suština finansijska pomoć u otklanjanju posljedica katastrofalnih majskih poplava u Bosni i Hercegovini te pomoć postradalima među kojima su i oni što su u ovoj velikoj prirodnoj nesreći ostali bez krova nad glavom.
Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei u komi: Tajno abdicirao i odabrao sina za nasljednika?
