Konferencija je imala za cilj da u saradnji sa srodnim organizacijama u BiH, te drugim akterima, osiguramo učešće žena preživjelih i djece rođene zbog rata u procesima izrade strategija, politika i procesa koji utiču na njihov status čime bi se doprinijelo poboljšanju položaja žena preživjelih i jednakosti djece rođene zbog rata u bh. društvu i globalno.
Otvorenje konferencije započeto je panelom "Pravna prepoznatljivost djece rođene zbog rata" održanom u Historijskom muzeju BiH. Na panelu su govorile Ajna Jusić, predsjednica Udruženja Zaboravljena djeca rata, Amra Delić, istraživačica internacionalne mreže CBOW, Lejla Arnaut, pravnica i vanjska saradnica Udruženja Zaboravljena djeca rata i Mirela Spahović iz Ministarstva za socijalni rad i politiku KS.
Na panelu se govorilo o pravnoj i društvenoj prepoznatljivosti djece rođene zbog rata. Osvrnulo se na problematiku (ne)sistemskog prepoznavanja vulnerabilne grupe djece rođene zbog rata, na činjenicu da društvo ne prepoznaje ovu kategoriju, da zakonski u oblasti ljudskih prava "djeca rođena zbog rata" nisu prepoznata, te da ne uživaju u jednakim i ravnopravnim pravima zagarantovanim kao i svim ostalim građanima i građankama Bosne i Hercegovine. Mirela Spahović iz Federalnog minstarstva rada i socijalne politike, rekla je da zakon o zaštiti civilnih žrtava rata nije uvrstio kategoriju djece rođene zbog rata, te da novi zakon sa uvrštenom kategorijom je na čekanju od 2019. godine, te da se do kraja ove ili početkom naredne godine planira usvajanje novog zakona sa kategorijom djece rođene zbog rata.
U istraživanju sprovedenom 2016. godine navedeno je da "više od 50 posto djece je navelo da su bili diskriminitizirani, stigmatizirani i odbačeni. Svako djete ima pravo da zna svoje porjeklo", istakla je Amra Delić. Ona je također istakla važnost u prepoznavanju potreba i rizika uz specifične protokole u radu i zaštiti sa djecom rođenom zbog rata, te navela da je poražavjuće da ne postoje programi edukacija psihologa i psihijatara u radu sa preživjelim ratno seksualno nasilje. Preporuka sa panela je nužnost edukacije profesionalaca u oblasti mentalnog zdravlja u radu sa traumatiziranim kategorijama.
U toku drugog dana konferencije održana su dva panela. Prvi panel "Položaj žena preživjelih danas u BiH i njihovo pravo na reparaciju", na kojem su govorile Midheta Kaloper Oruli, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča '92. - '95., Mirsada Tursunović iz Udruženja za pomoć žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu Naš glas Tuzla, Adila Suljević iz Udruženja za pomoć žrtvama seksualnog nasilja u ratu SUZE Brčko i Selma Korjenić iz TRIAL Internationala iz Sarajeva.
Na panelu se govorilo o trenutnom stanju u BiH po pitanju zakona o Zaštiti civilnih žrtava rata. Govornice su istakle da su potrebni jednaki kriteriji za sticanje prava za žene preživjele na svim nivoima vlasti, da budu uključene u procese izrade politika i strategija na ovu temu. Istaknuto je da žene koje su preživjele ratno seksualno nasilje trebaju da budu izdvojene kategorija u zakonu, da se kreiraju specifični programi sa jasno naznačenim potrebama ove kategorije, kao i da je izuzetno važno da preživjele budu sistemtski rehabilitacijski osnažene kako bi stekle snagu da progovore o proživljenoj traumi.
TRIAL International istaknuo je da je poražavajuće da postoje restriktivne odredbe po pitanju dokazivanja ratnog seksualnog nasilja, da su nužna specijalna pravila u postupanju sa preživjelima, ukidanje roka od pet godina za prijavu izvršenog nasilja, kao i povećanje mjesečnih naknada za žrtve ratnog seksualnog nasilja. Veoma važna poruka panela je ključna zajednička udružena snaga civilnog, javnog sektora i međunarodna podrška u borbi za prava žena preživjelih ratno seksualno nasilje.
Drugi panel konferencije je "Stigma i diskriminacija - Posljedice nasilja po bh. društvo – iz ugla mladih" na kojem se govorilo o ulozi mladih u izgradnji mira. Na panelu je govorila Medina Mujić iz Fondacije CURE koja se osvrnula na diskriminatornu udžbeničku politiku u Kantonu Sarajevo, Azra Frlj iz Udruženja za psiho-socijalnu podršku i bolju budućnost Progres koja je govorila o traumi, stigmi i diskriminaciji i uticaju transgeneracijske traume i njenom prenosu na šest narednih generacija. Edna Haznadarević iz Pedagoškog zavoda grada Mostara istakla je važnost pristupa u radu sa mladim ljudima i njihovom osvještavanju u (ne)prepoznavanja nasilja i konflikta unutar porodica, škole i društva u cijelini. A za kraj panela čuli smo i mladu Laylu Mulić iz Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini koja je kroz svoj lični primjer, istakla važnost prenosa pozitivnih narativa prema mladim ljudima, kako bi i oni osjetili podršku kako od sistema tako i od društva.
Posljednji dan konferencije "Vidljivost djece rođene kao posljedica rata"održan je panel "Tranzicijska pravda u BiH - unapređenje procesa trazicijske pravde i izgradnje mira" i dokle je Bosna i Hercegovina došla po pitanju izgradnje tranzicijske pravde. Naglašeno je da pravo na pravdu; pravo na istinu; memorijalizacija, kompenzacija, reparacija i instituacionalna reforma, garancija neponavljanja su četri osnovna stuba tranzicijske pravde bez kojih ne možemo ni razmišljati o daljnjim pomacima u izgradnji boljeg i zdravijeg društva.
Osvrnulo se i na uticaj medija po pitanju tranzicijske pravde u kojem je jasno naznačena snaga medija u kreiranju zdravijeg društva, ali i činjenicu da pojedini mediji svoje izvještavanje kreiraju prema interesima vladajućih političkih elita. Istaknuta je važnost kulture sjećanje, memorijalizacije mjesta stradanja i odavanja počasti žrtvama i preživjelima. Na panelu su govorili Denis Đidić iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine - BIRN BiH, Benjamin Sabljica iz Udruženja Tranzicijska pravda, odgovornost i sjećanje - TPOS i Marijana Toma, ekspertkinja na polju tranzicijske pravde iz Srbije.
Konferencija je završena interaktivnim predavanjem umjetnice Aide Šehović pod nazivom "Uloga umjetnosti u izgradnji mira", na temu spomenika "Što te nema", koji je spomenik sjećanja na genocid u Srebrenici. Na predavanju je zaključeno da iako se trauma prenosi, borba se prenosi isto. Udruženi u empatiji, solidarnosti i borbi spremni smo da kreiramo snažnije društvo za sve buduće generacije.
Zaboravljena djeca rata (ZDR) je bosanskohercegovačka globalna organizacija koja zagovara pravno i društveno prepoznavanje djece rođene zbog rata na osnovu pozitivne prakse iz BiH. U cilju pravnog i društvenog prepoznavanja i uvažavanja djece rođene zbog rata, kroz aktivizam, javna zagovaranja, istraživanja, umrežavanja i umjetnost, doprinosimo eliminaciji stigme i diskriminacije ove društvene kategorije. Želimo solidarno i inkluzivno društvo bez nasilja, u kojem se poštuje vladavina prava. Budimo društvo jednakih vrijednosti, a ne društvo različitih etiketa.
MUP Srbije objavio procjenu: Na protestima u Beogradu bilo između 28 i 29 hiljada ljudi
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
