Održana radiona o kaznenoj politici, prisustvovao veliki broj bh. sudija i tužitelja

Prisutni su se bavili praktičnim i doktrinarnim aspektima procesuiranja organiziranog kriminala i predmeta korupcije pred pravosuđem BiH, uz podršku eksperata Hajrije Sijerčić-Čolić, profesorice emeritusa za krivično procesno pravo i Hilme Vučinića, sudije i predsjednika Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

U skladu s ključnim prioritetom 7 iz Mišljenja i Analitičkog izvještaja EU o BiH iz 2020. godine, Bosna i Hercegovina tokom pregovora o pristupanju EU mora unaprijediti i uspostaviti sistemske antikorupcijske mjere i stvoriti pravičnije i pravednije društvo. U ovom procesu, uloga pravosudnih institucija iz cijele zemlje je nezamjenljiva.

"Uprkos napretku, stopa krivičnog gonjenja i osuda za slučajeve organizovanog kriminala i korupcije i dalje je neadekvatna, što je dijelom posljedica neefikasnog rada organa za provođenje zakona i pravosuđa, ali i zbog toga što postojeća kaznena politika nije dovoljno efikasna, odvraćajuća i proporcionalna. Česti su sporazumi o priznanju krivice, a sankcije su blage zbog prekomjerne primjene olakšavajućih okolnosti bez adekvatnog obrazloženja, pri čemu se zatvorske kazne često uslovljavaju ili čak pretvaraju u novčane s malim odvraćajućim efektom", poručio je predstavnik Delegacije EU u BiH Enrico Visentin.

Prema Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2023. godinu, loše funkcionisanje pravosudnog sistema nastavilo je da podriva ostvarivanje prava građana i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. Napomenuto je da, iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju visokog nivoa, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Stoga je radionica obuhvatila razmatranje praktičnih faktora kaznene politike struktuiranih prema standardima tužilačke istrage i pregovaranja o krivici.

"Adekvatna kaznena politika u slučajevima organiziranog kriminala i korupcije od suštinskog je značaja za proces pristupanja BiH EU. Usklađivanjem svoje sudske prakse s EU standardima, jačanjem nezavisnosti pravosuđa i osiguranjem dosljednosti i transparentnosti u izricanju kazni, BiH može napraviti značajne korake u rješavanju ovih teških krivičnih djela i napredovanju na putu ka članstvu u EU", rekao je Mika Aalto, lider Komponente 4 EU4Justice projekta i finski tužilac, saopćeno je iz EU4Justice.

U Izvještaju o funkcionisanju Tužilaštva BiH za 2023. godinu navodi se da policijske agencije širom BiH nisu prijavile niti jedan slučaj korupcije visokog nivoa ili organizovanog kriminala. Ovo je dugoročni problem koji se odnosi na disfunkcionalnost tužiteljstava u sistemu krivičnog gonjenja u odnosu na agencije za provođenje zakona, uprkos činjenici da su tužilaštva dužna voditi proaktivnu istragu u otkrivanju krivičnih djela i počinitelja.