Održana rasprava o BiH u Briselu: Ovo može biti godina reformi i promjena
Iako se ranije moglo čuti dosta kritika na račun bh. vlasti kada je riječ o migrantskoj krizi, danas je prevladavalo mišljenje da EU treba snažnije pomoći BiH.
Paulo Rangel, autor dokumenta i izvjestilac za BiH, kazao je da Evropska unija mora više pomoći Bosni i Hercegovini kada je riječ o migrantskoj krizi i vakcinaciji.
“Ono što bismo trebali poboljšati je pitanje migracija. Ne slažem se s nekim reakcijama. Moramo pružiti veću podršku bh. tijelima vlasti. Potrebna je logistička i finansijska pomoć. Ne bih bio toliko oštar u osudama koje smo čuli”, rekao je Rangel.
Dodao je da Evropska unija tu ima odgovornst i da bi trebala pomoći BiH da se bolje nosi s ovim izazovom. Kao drugo, istaknuo je da EU mora odigrati važniju ulogu i pomoći BiH u procesu vakcinicije protiv koronavirusa.
Kada je riječ o političkim pitanjima, on je naglasio da se prepoznaju pozitivna dešavanja u BiH.
"Uprkos tome što ima još mnogo posla za odraditi što se tiče reformskog procesa, neki politički događaji pokazali su da je moguće pronaći rješenja kako bi se ovoj zemlji mogučilo da napraduje u smjeru EU", kazao je Rangel, a kao primjer je naveo izbore u Mostaru.
Naglasio je da ima više oblasti u kojima bi vlasti u BiH trebale poboljšati svoj rad kako bi zemlja bila spremna za status kandidata u EU. Prije svega, dodao je, to se tiče ustavnih reformi.
"Znamo da postoje znatne disfunkcionalnosti na institucionalnom nivou. Postoje uvjeti da se ostvari znatan napredak već u ovoj 2021. godini. To sve ovisi o volji političkih učesnika. Ukoliko je potrebno bilo kakvo posredovanje, EU bi trebala biti na raspolaganju i olakšati dijalog", rekao je on.
Rangel je također rekao da u ovoj godini postoje otvorene šanse i mogućnosti za napredak, ako se angažiraju sudionici u BiH.
"Brojne reforme se mogu provesti u toku jedne godine. Ja sam optimista što se tiče BiH", rekao je izvjestilac za našu zemlju.
Istaknuo je da su najhitnije pravosudne reforme.
"U ovom području napredak je vrlo ograničen. Doista trebamo promijeniti institucionalni pravosudni okvir kako bi se zaštitila prava građana i privukla ulaganja. Trebali bismo se boriti i protiv nezaposlenosti mladih i odljeva mozgova, i genealno podržati ekonomski rast", rekao je.
Predložio je da sve zemlje Zapadnog Balkana budu uključene u konferenciju o budućnosti Evrope.
"BiH je sažetak EU. Ako smo mi kao Evropljani uspjeli stvoriti jedno prosperitetno društvo koje se temelji na vladini prava, to može i BiH, ali je potrebna podrška EU", naglasio je.
Sjednicom je predsjedavala zastupnica iz Hrvatske Željana Zovko. Ona je kazala da se BiH susreće s nizom izazova na putu ka EU, koji su pogoršani pandemijom.
Dodala je da BiH nije u mogućnosti da se bori s migrantskom krizom te da očekuje veću pomoć EU vlastima BiH.
Tineke Strik, članica Evropskog parlamenta iz Holandije, rekla je da su izbori u Mostaru znak nade za BiH. Važnim napretkom je ocijenila i organizaciju povorke ponosa u Sarajevu.
No, u ključnim aspektima pravne države, dodala je, nema pomaka.
"Trebali bismo se pozabaviti očajnom situacijom u vezi s migranatima. Osim toga, dejtonska strukura predstavlja prepreku za demokratske reforme", naglasila je Strik.
Slovenac Klemen Grošelj rekao je da su potrebne sistemske promjene da bi se BiH omogućio ulazak u EU.
Elza Fenet, predstavnica Evropske službe za vanjske poslove, rekla je da naglasak treba staviti na vladavinu prava i bitne reforme koje je potrebno provesti.
Sada slijedi ulaganje amandmana na rezoluciju o BiH. O njoj će naknadno raspravljati i cijeli Evropski parlament.
