Ograničavanje kretanja je rješenje za nasilje migranata: Bolje sukobi u kampu nego na ulici
Nakon nezapamćenog sukoba policije i migranata prilikom čega su povrijeđena dva policajca, jedan radnik IOM-a, prevrnuta tri policijska vozila i oštećeno još 20-ak automobila, jučer je rečeno da će migranti koji su započeli nerede biti vraćeni u države porijekla.
Ovi neredi su pokazali da je sigurnosno rizično na jednom mjestu imati ogroman broj migranata jer je na taj način teže iskontrolisati situaciju. O tome su govorili i policijski sindikati, kao i ministar policije u KS, dok ekspert za sigurnost Safet Mušić cijeni da grupisanje migranata ne bi umnogome riješilo problem ukoliko se ne prisegne i nekim drugim mjerama.
"Bolje imati nerede u kampu, nego na ulici"
Prema njegovom mišljenju najvažnije je imati kontrolisane migracije, odnosno migrante smještati u kontrolisane uvjete kako do eskalacije nasilja ne bi došlo na ulicama bh. gradova.
"Potrebno je da institucije nađu lokacije na kojima će biti napravljeni objekti za migrante čvrstog tipa, a ne šatori. Potrebno je da zadovoljavaju i sigurnosni i humanitarni aspekt. Potrebna je kontrola migranata i kontrola njihovog kretanja. Bolje je da ispadne haos u kontrolisanom području/kampu, nego na ulicama", rekao je on.
Upravo kontrola kretanja migranata je i propisana odlukom Vijeća ministara BiH u kojoj se već u drugom članu kaže:
- Ograničava se kretanje i boravak stranaca koji nemaju važeće identifikacione dokumente na osnovu kojih se sa sigurnošću može utvrditi stvarni identitet stranca. I to za strance koji nezakonito borave u BiH, koji su iskazali namjeru za podnošenje azila ili su podnijeli zahtjev za azil u BiH.
Kako bi im kretanje bilo omogućeno, analitičar Mušić smatra da je potrebno napraviti sistem privremene identifikacije migranata. To bi omogućilo vlastima da kontrolišu kretanje migranata, a što je jedan korak bliže sigurnosti građana.
Način na koji bi se to moglo uraditi ukoliko ima volje jeste da se identifikacijski dokumenti migrantima izdaju u privremenim centrima tako da ukoliko odu u drugi grad ili naprave neki prekršaj, vlasti mogu znati gdje je ta osoba bila.
Slični primjeri nereda nisu zabilježeni u regiji, međutim jesu na tursko-grčkoj i mađarskoj granici. Tada su problemi nastali jer su im granice ka EU bile čvrsto zatvorene, a ni sada nije mnogo drugačija situacija. Čini se da nervoza među migrantima u BiH raste upravo zbog nemogućnosti odlaska iz države, ali i zbog zime i loših uslova.
"Uvjerio sam se da oni izuzetno dobro komuniciraju prate i odluke EU. Oni su informisani da se krug zatvara, a s obzirom na to da su u BiH, možda dodatno žele da skrenu pažnju svjetske javnosti. Svjesni su značaja medija i skretanjem pažnje se nadaju da će neka evropska država promijeniti odluku, pustiti ih da prođu", rekao je Mušić.
Ovaj analitičar koji je određen period i provodio vrijeme sa migrantima kaže kako ne vjeruje da bi sukobi migranata mogli eskalirati u nekontrolisano nasilje u ovom trenutku te da građani nemaju razloga za strah u tom pogledu, međutim navodi da država mora uvijek imati procjenu šta će se dešavati sa migrantskom krizom za mjesec, tri ili pola godine kako bi bili spremni spriječiti nepredviđene i neželjene okolnosti.
U Bosni i Hercegovini nam predviđanja loše idu s obzirom na to da nismo uspjeli predvidjeti ni da će doći zima pa osigurati uslove za smještaj migranata. Na sjednicama državnih institucija se uglavnom razmatra migracijsko stanje od prije nekoliko mjeseci stoga je zaista utopijski očekivati od bh. vlasti da "spriječe umjesto da liječe".
