Cvjetković je rekao da su, nakon što je donesen Zakon o zaštiti žiranata, ali i povećan stepen odgovornosti Agencije za bankarstvo, sudovi počeli da uvažavaju činjenicu da su krediti davani bez odgovarajuće dokumentacije.
On je dodao da je broj građana u BiH koji pristaju da budu žiranti smanjen jer su poučeni iskustvima onih koji plaćaju tuđe kredite.
Cvjetković je apelovao da građani ne pristaju da budu žiranti jer se banke ne pridržavaju izmjena i dopuna zakona iz 2012. i 2013. godine, "nego daju kredite po staroj praksi".
On je ocijenio da je pozitivno što se broj presuda u korist žiranata povećao jer je u parničnom postupku savjesno primjenjivan Zakon o bankama koji, između ostalog, reguliše pitanje na koji način je dat kredit. To je posebno uočeno u Banjaluci, Sarajevu i Tuzli.
Sulejman Ceribašić iz Šamca je u proteklih nekoliko godina otplatio četiri tuđa kredita u ukupnom iznosu od 120.000 maraka.
Budući da dužnici nisu izmirivali obaveze, Ceribašiću su bili blokirani računi preduzeća do naplate svih potraživanja banaka.
On je u sudskom postupku oslobođen otplate jednog tuđeg kredita.
U Udruženju žiranata pripremaju i godišnju skupštinu koja će biti izborna.
