Ombudsmeni BiH utvrdili jezičku diskriminaciju u javnom preduzeću "Aerodrom Sarajevo"
Ovom javnom preduzeću su preporučili da usvoji pravni okvir kojim će se osigurati ravnopravna upotreba sva tri službena jezika – hrvatskog, bosanskog i srpskog, odnosno oba pisma – latinica i ćirilica u eksternoj komunikaciji prema građanima.
Naime, oni su obavijestili javnost kako su utvrdili da podnositeljici žalbe, stručnoj saradnici za odnose s javnošću Aerodroma Sarajevo Sanji Bagarić nije omogućeno da se u eksternoj komunikaciji s javnosti koristi svojim maternjim odnosno hrvatskim jezikom.
"Problem se pojavljuje kod eksterne komunikacije, gdje se kao pitanje otvara da li prioritet u upotrebi maternjeg jezika ima osoba koja je ovlaštena za komunikacije ili prioritet ima korištenje maternjeg jezika Uprava reduzeća, odnosno direktora i predsjednika Uprave", saopćili su.
Ombudsmeni za ljudska prava Bosne i Hercegovine ističu da Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu kojom se eksplicitno regulira pitanje upotrebe službenih jezika, odnosno službenog pisma u Bosni i Hercegovini.
Tako su u njenim prijedlozima saopćenja za javnost prekriženi termini na hrvatskom a mijenjana su terminima na bosanskom. Nadalje rukovodstvo joj je potcrtalo da "ova kuća i njena uprava imaju pravo na svoj jezik" i ustvrdila da je za potrebe informacija na zvaničnoj web stranici avnog preduzeca da je "jezik objava bosanski”.
"Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine, FBiH, Republike Srpske i Brčko distrikta imaju pravo koristiti se nekim od službenih jezika, odnosno službenog pisma, pri čemu se termin “korištenje” ne može usko posmatrati i kao takav ne garantira samo građanima pravo da govore i pišu na jednom od tri službena jezika i pisma, već obuhvata i pravo da informacije koje primaju od javnih organa budu na njihovom jeziku, da zvanični dokumenti, obrasci budu dostupni na sve tri jezičke varijante…, odnosno da koriste svoj maternji jezikom u svim aspektima života", zaključili su Ombudsmeni koji su Upravi Aerodroma dali roku za uvaže preporuku, a koji je u međuvremenu istekao.
U odgovoru na naš upit direktor Aerodroma Sarajevo Armin Kajmaković ističe da je Ombudsmen izbor jezika ocijenio problematičnim samo sa aspekta prava građana, odnosno javnosti, da im informacije iz domena rada preduzeća budu dostupne na maternjem jeziku.
"Dakle, ne sa aspekta prava podnositeljice žalbe na upotrebu maternjeg jezika, već sa aspekta prava građana i javnosti. S tim u vezi, u Međunarodnom aerodromu Sarajevo poduzete su aktivnosti na iznalaženju tehničko – tehnološkog načina na realizaciji predmetne preporuke", rekao je Kajmaković.
Ilijaz Pilav, koji je 2016. u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu dobio presudu protiv BiH, jer mu je onemogućeno da se u RS kandidira na izborima za člana Predsjedništva BiH, govoreći o jezičkoj diskriminaciji u BIH kazao nam je da je pravo na jezik temeljno ljudsko pravo, da je pravo na jezičko opredjeljenje je po snazi ekvivalentno pravu na vjersko I religijsko opredjeljenje.
"Uskraćivanje ili udar bilo koje vrste na to pravo je zapravo udar na integritet ljudskog bića. Negacija tog prava je negacija prava na integritet. Žalosno je da u 21 prvom vijeku u ovoj zemlji postoje pojedinci I kolektiviteti kojima je uskraćeno pravo na jezik. Žalosno je što živimo u zemlji u kojoj se pravosuđe i druge institucije koje imaju obavezu da se bave zaštitom ljudskih prava moraju baviti I zaštitom prava na jezik I to uglavnom sa oskudnim rezultatima", rekao je Pilav.
Kaže da ne zna koliko će praktičnu snagu u konkretnom slučaju imati ova preporuka Ombudsmena, ali u svakom slučaju ona ima svoju iznimnu pravnu vrijednost koja prevazilazi konkretni slučaj.
"Sigurno da bi svoju refleksiju i pravni značaj mogla i trebala imati I na osporavanje prava na Bosanski jezik u RS-u, koje se brutalno manifestuje diskriminacijom naročito u školama sa povratničkom populacijom (Srebrenica, Konjević Polje i druga mjesta). Diskriminacija po osnovu prava na jezik je definitivno ugrožavanje integriteta ličnosti ali I osporavanje I nacionalnog prava, prava na život na određenom prostoru. Diskriminacija I osporavanje prava ove vrste su zapravo prilog nedovršenoj politici etničkog čišćenja kao proklamovanom ratnom cilju. Zasigurno da Preporuka može imati motivirajući efekat na povratničku populaciju da ustraje u borbi za svoje pravo na Bosanski jezik", smatra naš sagovornik.
Općepoznato je, tvrdi on, da je u RS Bošnjacima osporeno pravo na jezičko opredjeljenje, pravo na bosanski jezik.
"Korjeni ove diskriminacije su mnogo dublji od same jezičke dimenzije. Negiranje bosanskog jezika je usko vezano sa negiranjem države Bosne i Hercegovine, a čini mi se i negiranje prava na nacionalno izjašnjavanje jednom narodu. Na žalost I u federaciji u pojedinim kantonima također postoji diskriminacija po ovom osnovu. Na različitim prostorima se ne poštuje pravo na različita jezička opredjeljenja. Ali, sve to ne smije biti analogno opravdanje da dozvolimo sebi da i u Sarajevu postoje slučajevi diskriminacije po osnovu prava na jezik. Sarajevo mora biti nukleus čistote I zaštite svih ljudskih prava pogotovo prava na jezik. Zbog svega ovoga pomenuta preporuka ima svoju težinu i trebala bi biti jedna vrsta obaveze prema faktorima koji su proizvođači diskriminacije, ali bi trebala da konačno potakne pravosuđe da izvršava svoju obavezu u zaštiti temeljnih ljudskih prava", zaključio je Pilav.
