Pošto gube još jednu od aktuelnih pravnih bitaka u Sloveniji, preostaje im ponovno obraćanje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu. To ne mogu činiti kolektivno već pojedinačno, a među njima je najviše penzionera nemoćnih fizički, zdravstveno i finansijski da se dalje nose s problemom.
To je između ostalog kazala predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u Bosni i Hercegovini Amila Omersoftić na pres-konferenciji održanoj u Sarajevu.
Rekla je i da za 6.476 štediša iz Federacije BiH Slovenija tvrdi da od nje ne mogu dobiti novac. Njihova štednja, računajući i iznose pripadajućih kamata, po slovenskoj tvrdnji je vraćena u Bosnu i Hercegovinu, dok je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da nije.
Neke od štediša potom su se obratile Evropskom sudu koji je, pak, zatražio da donesu stav Ustavnog suda Slovenije o tome jesu li njihova prava povrijeđena u odnosu na slovenske građane kojima je štednja u međuvremenu vraćena.
Uslijedila su, bez željenog uspjeha, proceduralno i finansijski tegobna obraćanja slovenskim sudovima, s kojima se pismena komunikacija morala odvijati na slovenskom jeziku.
Potom su uslijedile žalbe Ustavnom sudu te zemlje za povredu prava na imovinu u odnosu na slovenske građane, a jučer je stigao prvi stav o neprihvatljivosti žalbe.
Dakle, svaki štediša, ukoliko dobije takvu odluku Ustavnog suda Slovenije, morao bi se obraćati Evropskom sudu za ljudska prava kao daljnjoj instanci.
Štediše iz BiH veoma su razočarane i smatraju da Slovenija djeluje na način ne bi li "otpalo" što više onih koji potražuju novac. To se realno i dešava jer neki odustaju, umorni od dugogodišnje potrage za vlastitim novcem, neki su finansijski i zdravstveno nemoćni, dok kod nekih, po smrti ostaje nejasno ko su pravni sljednici, rekla je predsjednica Amila Omersoftić.
Đokovićev kip u Srbiji privukao veliku pažnju: Liči li finalni rad na Novaka?
