Dostojanstvenim obilježavanjem Dana državnosti Bosne i Hercegovine, dajemo zavjet da ćemo jačati bedeme svoje zemlje, ne zaboravljajući ono i one koji su je suštinski gradili i grade. Kultura, tradicija, umjetnost, znanje i ljubav su u svima koji su čuvali i čuvaju njenu državnost i stoljetnu historiju.
Njegujući i podsjećajući na hiljadugodišnje postojanje naše domovine, na njene vrijednosti, 25. novembar proslavljen je upravo sa onima, mladima, koji treba da nastave da je čuvaju i grade, kako bi ona bila još ljepša i bolja za življenje svih njenih građana.
Dio programa održan je simbolično u parku “Bosanski stećak i zastava” kojeg je Općina otvorila prije dvije godine na ovaj datum, a gdje je danas održan prigodan program uz defile učenika novogradskih osnovnih škola i čas historije.
Nakon toga, upriličeno je polaganje cvijeća i odavanje počasti borcima i šehidima na Centralnom spomen – obilježju ispred zgrade Općine Novi Grad, onima koji su svoje živote dali da bismo mi danas živjeli u slobodnoj zemlji i obilježavali ovakve i slične datume.
Centralni dio programa obilježavanja Dana državnosti naše domovine održan je u multimedijalnoj sali Općine, uz kulturno-zabavni program na kojem su nastupili horovi osnovnih škola “Fatima Gunić” i “Ćamil Sijarić”, te Adhook kvartet, u pratnji prof. Emira Mejremića i solistice Amile Ravkić.
Prisutnima su se obratili načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić i profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, pof. Dr. Senadin Lavić.
Načelnik Efendić čestitao je Dan državnosti Bosne i Hercegovine svim građanima, kao i prisutnim gostima, kazavši da je ovo jedan od najvećih i najznačajnijih praznika za našu domovinu Bosnu i Hercegovinu.
"Ja se danas osjećam svečano za Dan državnosti i za ovakve praznike trebamo biti u svakom smislu svečani, te da uživamo u tom jednom od podsjetnika na ono što bi trebalo da nam znači, a to je naša domovina Bosna i Hercegovina. Bili smo u parku ”Bosanski stećak i zastava” on je napravljen da bi nas podsjećao na hiljadugodišnju tradiciju Bosne i Hercegovine, bili smo ispred Centralnog spomen-obilježja koje je također napravljeno da bi nas podsjećalo na naše heroje, borce koji su odbranili Novi Grad Sarajevo, a i našu Bosnu i Hercegovinu. Blizu 2.000 njih samo u Novom Gradu, položilo je svoje živote kako bi se država spasila i odbranila", kazao je Efendić.
Efendić je ovom prilikom citirao i akademika Abdulaha Sidrana koji je jednom prilikom kazao: ”Historija Bosne i Hercegovine je historija otimanja za Bosnu”.
"Bila je u ratu ta krilatica da se desilo ”čudo bosanskog otpora”, za mene lično Bosna i Hercegovina je čudo, kao što vidite ona sve proživljava. Nije lahko biti u Bosni, nije lahko biti Bosna, ali ne mogu joj ništa. Ja tome svjedočim cijeli svoj život, bez obzira što je neprekidno ugrožavaju, pokušavaju oteti, napadati, omalovažavati. To traje možda već hiljadu godina i nikad nisu uspjeli da je pokore, Bosna i Hercegovina je sve preživjela. Domovina je dom i trebamo raditi da ona bude što bolja i ljepša, da sve ono što u njoj ne valja treba i popraviti, baš kao što to radimo i u svojim kućama", istakao je Efendić.
Prof.dr. Lavić: "Mi se moramo izboriti da u ovoj državi vladaju zakon, pravo, red, a ne da vladaju barbari i njihove umnobolne fašističke ideologije."
Profesor dr. Senadin Lavić podsjetio je na historijski period postojanja Bosne i Hercegovine istakavši da ova djeca koja danas pjevaju pjesme svojoj domovini, moraju znati da su postojali neki ljudi koji su prije nas razvili jednu ideju i borili se za nju.
"ZAVNOBiH je dio povjesnog toka Bosne i Hercegovine, ono što mi danas na ovome mjestu obilježavamo, nije samo ta noć 25. i 26. novembar, kada je donesena odluka da Bosna bude kao i sve druge republike u bivšoj Jugoslaviji, nego je ideja da razmislimo da je razvijamo dalje. Za ono što je 25. i 26. novembra na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a doneseno, na Drugom AVNOJ-u 29. novembra potvrđeno, danas neki kažu, „mi to više ne priznajemo“. Mi ne bi smjeli biti naivni, dakle uvažavamo sve što je ZAVNOBiH i AVNOJ potvrdio i donio kao odluke za ovu djecu, za ljude, za budućnost zemlje, međutim trebamo razmišljati o tome da li smo odluke ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a nakon 50 godina spremni da dopunimo našim iskustvom", naglasio je prof. dr. Lavić.
Istakao je da smo zadnjih 30 godina stekli strašno iskustvo, koje ne možemo potisnuti, te da su iza nas masovne grobnice, stradanja, i da se sve promijenilo u bližem i širem kontekstu.
"Smijemo li, a moramo promišljati kako ono što su naši preci 43. dogovorili, kako to nadograditi poštujući ga, čuvajući ga, i dajući mu jedan novi krov, primjeren 21. stoljeću. Zašto ne možemo razviti ZAVNOBiH, danas u 21. stoljeću, na principu ideje misli, da kažemo Bosna je bosanska, ali mi trebamo ići dalje, ova djeca trebaju živjeti, ova zemlja treba ići dalje još hiljadu godina. Neko od nas mora smisliti taj model pravno, politički, kulturološki, diplomatski, obrazložiti ga građanima i razvijati. To ne zanči da će neko prestati biti Bošnjak, Hrvat, Srbin, Jevrej, Mađar itd., ali duboko znači da će morati uvažiti svoju zemlju, poštovati svoju državu, s ljubavi se odnositi prema njoj, bez podcjenjivanja, prestati pisati tekstove gdje se slavi agresor, fašisti, zločinci oko nas", rekao je prof dr. Lavić i dodao:
"Moja ideja je da mi trebamo i hoćemo i dalje da živimo, ne isključujući nikoga iz Bosne, ali moramo u toj Bosni razviti jedan novi mentalitet, jedan novi duh, jedan novi prkos i biti se za Bosnu. Mi čekamo da nam neko napravi Bosnu, Nijemci, Amerikanci, Rusi, Turci, niko nam je neće napraviti, samo mi, ova djeca. Ako toj djeci ne prenesemo ljubav, znanje, hrabrost, nema je ko praviti, nema je ko čuvati. Dakle, ovo je naša vizija budućnosti, Bosna je bosanska, odnosno Bosna pripada svima onima koji su njeni građani, koji je vole, poštuju i koji rade za nju i na tom principu ja govorim, pričam i mislim. Neka vam je sretan Dan državnosti Bosne i Hercegovine i shvatite ga kao sudbinski dan ove zemlje, kao nešto što je najvažnije za nas sviju. Bez te države koju zovemo Bosna i Hercegovina, koja je Republika, nema budućnosti, nećemo moći opstati. Mi se moramo izboriti da u ovoj državi vladaju zakon, pravo, red, a ne da vladaju barbari i njihove umnobolne fašističke ideologije", zaključio je prof. dr. Senadin Lavić.