Općina planira izgradnju naselja u rejonu arheološkog nalazišta Butmir, stručnjaci negoduju
Načelnik Općine Ilidža Senaid Memić već godinama najavljuje "historijski projekt za Ilidžu, ali i Bosnu i Hercegovinu", a riječ je o planu za investiciju u projekt Nova Ilidža, koji zahvata arheološki lokalitet u Butmiru.
Usvojeni plan Nova Ilidža 1 obuhvata dio nacionalnog spomenika na kojem je planirana gradnja sasvim novog naselja od termalne Rivijere do entitetske linije u Vojkovićima.
No, za to je potrebna saglasnost Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, federalnog Zavoda za zaštitu spomenika, federalnog Ministarstva prostornog uređenja i Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Profesor Adnan Kaljanac sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji je radio na reviziji svih nacionalnih spomenika u BiH, objasnio je za Klix.ba da na tom području tek treba biti definirano šta je arheologija, a šta nije arheologija, što katastarske čestice same po sebi ne prepoznaju.
"Mi smo utvrdili da arheologija postoji na tom prostoru, četiri hektara, i da obuhvata jedno naselje bronzanog doba. Na to bi trebala da idu sistematska istraživanja ako se nekad budu radila, da se tačno istraži koliko i kakvih nalaza tu ima. Mi smo uglavnom definirali prostor u kojem ima arheologije", kazao je Kaljanac.
Ističe da arheloško naselje jeste prvobitno bilo zahvaćeno regulacionim planom i da je zbog toga obavljena prospekcija.
"Mislim da u ovom trenutku niko, bar koliko sam ja upućen, ne planira graditi tamo gdje je definirana arheologija, već tamo gdje je nema. A to su dva različita pojma. Imate prostor od 30 hektara, i ako je arheologija četiri hektara, to je prostor koji smo definirali za zaštitu. Da li će se ostalo štititi, to će odlučiti Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika", kazao je profesor Kaljanac.
Iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH su za Klix.ba kazali da je na 10. sjednici razmatran zahtjev Općine Ilidža za izmjenu odluke (brisanje katastarskih čestica na kojima su urađeni arheološki istražni radovi) za Arheološko područje Butmir.
"Komisija je utvrdila da dostavljeni Izvještaj o prethodnim arheološkim radovima istražnog karaktera – Plan preventivne prospekcije arheološkog potencijala na Arheološkom području Butmir ispunjava uslove propisane odlukom komisije o proglašenju Arheološkog područja – prahistorijsko naselje u Butmiru, općina Ilidža, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine", kazali su iz Komisije.
Komisija smatra da je navedeni Plan ponudio konkretne rezultate u svrhu dokazivanja postojanja neolitskog naselja na Butmiru, zbog čega predlaže da se i za preostali dio zone zaštite provedu istraživanja istom metodom, kako bi se sagledala cjelokupna situacija lokaliteta i definisala zona zaštite.
"Nakon sprovedene prospekcije arheološkog potencijala na kompletnom prostoru nacionalnog spomenika i dostavljenog izvještaja, komisija će pristupiti izmjeni i dopuni Odluke i definisanju kompletne zone zaštite. Po sprovođenju izmjene i dopune Odluke moguće je pristupiti sistematskom arheološkom istraživanju lokaliteta i uređenju arheološkog parka", ističu iz ove institucije.
Na pitanje da li je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ikada razmatrala ukidanje statusa nacionalnog spomenika za Arheološko područje – prahistorijsko naselje u Butmiru, općina Ilidža, odgovorili su da to nikada nije bilo razmatrano, s obzirom na to da je riječ o jednom od najznačajnijih arheoloških nalazišta u BiH.
Historičar i arheolog profesor Enver Imamović kazao je za Klix.ba da je za svaku osudu sama pomisao da se krčmi nacionalno blago, tim više što je riječ o arheološkom lokalitetu koji je u svijetu poznat.
"Uz ostalo, tu su nađene ljudske figure koje prije 5.000 godina prikazuju četiri ljudske rase: alpsku, dinarsku, kavkazoidnu i negroidnu. Tamo su još uvijek u toku arheološka iskopavanja koja se aktiviraju shodno dotoku sredstava pa bi bilo van svake pameti uništiti taj lokalitet koji je arheloški tek načet od konca 19. stoljeća", kategoričan je profesor Imamović.
Bez obzira na tek ideju da se treba graditi naselje u rejonu arheološkog nalazišta, Udruženje nastavnika historije Kantona Sarajevo se protivi ovakvoj ideji i podržava i zalaže se za očuvanje historijskih spomenika i kulturne baštine BiH.
Poslovnikom o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, članom 40. navedeno je sljedeće:
(1) Komisija može da odluči o izmjeni ili dopuni ranije donesene odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom u sljedećim slučajevima:
a) ako naknadno sazna ili dobije činjenice, podatke ili dokumentaciju kojima nije raspolagala u momentu donošenja odluke (podaci su postojali, ali nisu bili dostupni komisiji). Pod činjenicom ili podatkom u smislu ove tačke ne smatra se planiranje ili izvođenje novih građevinskih ili sličnih zahvata;
b) ako je stanje spomenika izmijenjeno usljed dosljedno provedenih mjera zaštite utvrđenih odlukom o proglašenju nacionalnog spomenika;
c) ako je stanje spomenika izmijenjeno usljed nezakonito ili nestručno provedenih radova ili u drugim slučajevima koji su u suprotnosti s mjerama zaštite utvrđenim odlukom o proglašenju nacionalnog spomenika;
d) ako je potrebno dodatno precizirati mjere zaštite ili druge odredbe odluke ili izvršiti usklađivanje odluka s međunarodnim aktima ili standardima;
e) u drugim slučajevima, na temelju zaključka komisije o opravdanoj potrebi izmjene ili dopune odluke.
(2) Postupak donošenja izmjena i dopuna odluka u slučajevima iz prethodnog stava vrši se na način i u postupku propisanom za donošenje odluke o proglašenju dobra nacionalnim spomenikom (obavezno pribavljanje stavova zainteresovanih osoba iz člana 34. stav 1. ovog poslovnika). Postupak može pokrenuti komisija po službenoj dužnosti ili zainteresovana osoba, podnošenjem obrazloženog pismenog zahtjeva.
(3) Izuzetno od prethodnog stava, ukoliko postoji opravdana hitna potreba za izmjenu ili dopunu odluke, ili se radi o manjim izmjenama odluke, Komisija može da odluči da se izmjena ili dopuna odluke donese po hitnom postupku (bez pribavljanja stavova zainteresovanih osoba iz člana 34. stav 1. ovog poslovnika).
