Općinsko vijeće u Travniku dalo negativno mišljenje o gradnji malih hidroelektrana

Mišljenje podrazumijeva, kako je navedeno, da saglasnost Općinskog vijeća ne postoji ako saglasnost prethodno nije dala mjesna zajednica na čijoj teritoriji je planirana gradnja.

"Mogu reći da smo djelimično zadovoljni jer je Općinsko vijeće dalo mišljenje da se zabranjuje gradnja novih amlih hidroelektrana na području općine Travnik, što je dobro jer su time otvorili put da se iz nacrta prostornog plana općine Travnik izbriše šest planiranih malih hidroelektrana na rijeci Lašvi na području općine, a također nove male hidroelektrane na rijeci Biloj planirane prostornim planom Srednjobosanskog kantona. Nezadovoljni smo što Općinsko viječe Travnika nije tražilo brisanje iz kantonalnog prostornog plana onih malih hidroelektrana čija gradnja nije počela, a investitori imaju samo koncesione ugovore koji su ranije potpisani", naveo je Indir Melić, član neformalne grupe građana "Dižimo glas za naše rijeke".

U Udruženju Aarhus Centar podsjetili su da je neformalna grupa građana "Dižimo glas za naše rijeke" od juna provela niz aktivnosti u cilju, kako je naglašeno, zaštite rijeka u Srednjobosanskom kantonu. Jedna od tih aktivnosti bila je i, kako je istaknuto, građanska inicijativa kojom je tražena zakonska zaštita rijeka u ovom kantonu, a putem koje je prikupljeno 2.605 potpisa građana.

Aktivisti su uz poruku "Budi mudar spasi Ugar" dan prije sjednice Općinskog vijeća ispred mjesta održavanja njihove sjednice organizovali konferenciju za medije na kojoj su još jednom pozvali sve općinske vijećnike da zaštite rijeke Travnika.

"Pohvalno je vidjeti da su vijećnici saslušali te uvažili apel građana u pogledu zaštite rijeka u općini Travnik. Čak su neki vijećnici nosili majice kampanje: 'Budi Mudar Spasi Ugar'. Očekujemo da će kantonalna vlast uvažiti mišljenje Općinskog vijeća Travnika prilikom odlučivanja i donošenja prostornog plana Srednjobosanskog kantona. Zaista male hidroelektrane ne donose korist zajednici, štaviše, nepovratno uništavaju okoliš i osiromašuju prirodna bogatstva. U smislu proizvodnje elektične energije, kada bi se izgradilo svih 400 planiranih malih hidroelektrana u našoj državi, one bi u najboljem slučaju doprinijele do tri posto godišnjoj proizvodnji električne energije. Prema tome, trošak, odnosno 'cost' u odnosu na dobitak 'benefit' ovih postrojenja je daleko veći i on se mora sada spriječiti, u postupku planiranja načina korištenja prostora", naglasila je Emina Veljović, izvršna direktorica Udružanja Resursni Aarhus centar.