Pošto je standardizirano rangiranje rizika na cestama vezano za EuroRAP (European Road Assessment Programme), podaci za Republiku Srpsku nisu dostupni jer Auto-moto savez Republike Srpske (AMS RS) nije član te organizacije. BIHAMK jeste te su dostupni podaci samo za teritoriju FBiH.
Treba napomenuti da EuroRAP u klasifikaciji cesta ne koristi samo njihovo fizičko stanje, nego i prisutnu horizontalnu i vertikalnu signalizaciju te okolinu. Prilikom kreiranja mapa rizika, koristi se 50 faktora koji određuju klasu ceste. Također, u obzir se uzimaju dostupni podaci o nesrećama.
Prema posljednjim podacima EuroRAP-a za 2014. godinu (podaci za 2016. i 2017. još nisu dostupni), najopasnije magistrale (visoki rizik) u Federaciji Bosne i Hercegovine su veći dio magistralne ceste M18 na relaciji Vogošća - Živinice, veći dio magistralne ceste M5 na relaciji Lašva - Travnik, veći dio magistralne ceste M16 na relaciji Jajce - Bugojno, Novi Travnik - Bugojno(M16.4) i Livno - granica s Hrvatskom, veći dio magistralne ceste M6 na relaciji Livno - Posušje, veći dio magistralne ceste M4 na relaciji Tuzla - Doboj i na relaciji (M4.2) Ostrožac - Velika Kladuša te veći dio magistralne ceste M17 na relaciji Konjic - Bradina.
Također, na crnoj listi su ceste od Bihaća do granice s Hrvatskom, cesta do Stoca do Metkovića, od Čapljine prema Ljubuškom, od Jajca prema Banjoj Luci do entitetske linije i ceste u Bosanskoj Posavini na teritoriji FBiH.
Dakako, s obzirom na to da su ceste po EuroRAP-u rangirane u pet kategorija, a da su gore nabrojani pravci "samo najgori od najgorih", ne treba zaboraviti i pravce koji nisu obojeni u crno, ali definitivno zaslužuju jarku crvenu boju na mapama.
Prema posljednjim podacima, srednje opasne ceste (srednje visok rizik) su veći dio magistrale M17 na relaciji Zenica - Doboj, veći dio magistrale M20 na relaciji Goražde - Foča, veći dio magistralne ceste M5 na relaciji Bosanski Petrovac - Ključ, veći dio magistralne ceste M6 (M6.1) na relaciji Bosansko Grahovo - Livno, veći dio magistralne cest M1.8 na relaciji Tuzla - Srebrenik, veći dio magistrale M4 na relaciji Tuzla - Kalesija, veći dio glavne sarajevske magistrale i poznata Svitava.
Najbolje ceste
Ako postoji dojam da smo nabrojali gotovo sve bitne pravce u Federaciji BiH, on nije daleko od istine. U narednoj kategoriji - srednji rizik - obuhvaćen je veći dio nenabrojanih pravaca.
Ipak, lakši posao je nabrojati one koji spadaju u dvije najbolje kategorije - srednje nizak rizik i nizak rizik. Naime, u ceste srednjeg niskog rizika spadaju dijelovi autoceste A1, dionice od Bosanskog Petrovca (M14 i M14.2) prema jugu ka Drvaru, sjeveru ka Bosanskoj Krupi i sjeverozapadu ka Bihaću. Također, ceste srednje niskog rizika su one od Mostara ka Širokom Brijegu, Sanskog Mosta ka Ključu i od Kladnja ka Vlasenici.
Najbolje ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine su one niskog rizika - dijelovi autoceste A1, dio pravca na M5 između Pala i Goražda u FBiH i ceste koja tvori poluprsten od granice s Hrvatskom do Bosanskog Grahova, od B. Grahova do Drvara i od Drvara do Nacionalnog parka Una.
Od blizu 4.500 kilometara regionalnih i magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine, samo 260 kilometara, u koje je uključena i autocesta A1, zadovoljava EuroRAP standard srednje niskog i niskog rizika.
Presjek poboljšanja i pogoršanja
EuroRAP je prvo istraživanje sproveo u periodu od 2006. do 2008. godine i datašnja mapa zabilježila je drugačije prilike u odnosu na posljednju objavljenu. Stoga možemo zaključiti da je u BiH od 2008. do 2014. godine došlo do napretka, ali i do pada u rangu pojedinih pravaca.
Prvenstveno, ceste koje su izgubile na kvalitetu u spomenutom periodu su Tuzla - Doboj, Kladanj - Živinice te od Jajca ka sjeveru do entitetske linije.
Ipak, EuroRAP je poboljšao klasifikaciju cesta Zenica - Žepče, Jablanica - Gornji Vakuf, Konjic - Mostar, Livno - granica s Hrvatskom, svi pravci iz Bosanskog Petrovca te poluprsten NP Una, Drvar i Bosansko Grahovo.
